Jačanje sigurnosti građana i vladavine prava kao kamena temeljca EU-a traži stalan zajednički napor svih članica
(VIDEO) Drugog dana na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji, Andrej Plenković uvodnim je obraćanjem otvorio panel "Europa koja štiti". Održao je potom, prije odlaska u Bruxelles na neformalni sastanak na vrhu EU - JI Europa, još 3 bilateralna sastanka: njemačka ministrica obrane Kramp-Karrenbauer, bivši ukrajinski predsjednik Poroshenko & potpredsjednik Googlea za globalne poslove Walker.
U svom govoru na vodećem svjetskom forumu o međunarodnoj sigurnosnoj politici, predsjednik Vlade RH i HDZ-a kazao je da je naslov panela identičan jednom od četiri ključna prioriteta hrvatskog predsjedanja Vijećem Europe:
- Ta tema ima važan položaj u hrvatskoj agendi ovih šest mjeseci, jer se radi o odrazu očekivanja naših građana da ih Europa zaštiti i da im da osjećaj sigurnosti. Zadnjih je godina EU suočena s migracijskom i azilantskom krizom bez presedana, s do sada neviđenim posljedicama na politički pejsaž Europe, što predstavlja ozbiljan izazov koji ni na trenutak ne smijemo podcijeniti.
Napomenuo je da razilaženja u stajalištima ometaju sposobnost da se zadovolje očekivanja građana:
- Gledajući u budućnost, vjerujem da se moramo podsjetiti na naš zajednički cilj - da se građani osjećaju sigurnima te da ponovno izgradimo konsenzus kako da to postignemo, ostajući cijelo vrijeme vjerni našim vrijednostima i načelima na kojima je EU izgrađena. To je put napretka za EU kako bi bila korak ispred ostalih u suočavanju s tradicionalnim i novim sigurnosnim prijetnjama.
Strateške smjernice na području slobode, sigurnosti i pravde
Jedna od strateških mjera na kojima radi hrvatsko predsjedništvo Vijećem EU-a su Strateške smjernice na području slobode, sigurnosti i pravde, u skladu sa strateškom agendom EU-a 2019-2024, usvojenom u lipnju - podsjetio je Plenković:
- Smjernice, za koje se nadam da će ih podržati Europsko vijeće u ožujku, imat će četiri glavna bloka: vladavinu prava, međusobno povjerenje, cjelovitost našeg teritorija i ovladavanje novim tehnologijama i umjetnom inteligencijom. Vladavina prava je ključna podloga za naše zajedničke vrijednosti. Demokracija, temeljna prava i vladavina prava međusobno su povezane i međusobno se toliko dopunjavaju da jedna bez druge ne mogu egzistirati.
Zajednički napor, strpljenje i opreznost
Ocijenio je da osiguranje vladavine prava - kao kamena temeljca Unije - traži stalan zajednički napor svih institucija i svih država članica te da, jednako tako, zahtijeva strpljenje i opreznost:
- Postupak po članku 7. važan je element u jednadžbi, ali ga ne bi trebalo koristiti kao panaceju. Njegova bi bit trebala biti u rješavanju problema i nedostataka na najproduktivniji način. Trebalo bi ga koristiti ponajprije kao alat za prevenciju i to na način koji neće prouzročiti lomove i podjele.
Međusobno povjerenje
Najučinkovitiji pristup često nije i najbrži, nego onaj koji se gradi na međusobnom povjerenju, razumijevanju i iskrenoj suradnji - ustvrdio je Plenković:
Međusobno povjerenje ojačat će zajedništvo koje ovisi i o pravilnoj primjeni europskog zakonodavstva, s dužnim poštovanjem prema različitim pravnim sustavima i tradicijama naših država članica. Također, potreban nam je kritički pregled postojećeg zakonodavstva kako bi se poboljšala njegova kvaliteta i dosljednost. Nove zakonodavne aktivnosti koje utječu na nacionalne pravne okvire morale bi biti podvrgnute ispitivanju kroz procjenu učinaka koji pokazuju jasnu dodanu vrijednost.
Cjelovitost teritorija
Kazao je da je treći ključni blok smjernica integritet europskoga teritorija. Ocijenio je da se puno poduzelo i na rješavanju teških problema u zemljama članicama koje su najviše na udaru neproporcionalnih migrantskih i azilantskih pritisaka:
- Iz tih iskustava moramo naučiti kako se što bolje suočiti sa sličnim situacijama u budućnosti. Potrebno nam je strukturiranije upravljanje migracijama, s monitoringom u realnom vremenu, ranom uzbunjivanju i zajednički koordiniranim europskim odgovorom koji će mobilizirati dostupne ljudske i financijske resurse prema potrebama, diljem europskih institucija i agencija te u suradnji s državama članicama.
Integriranim pristupom protiv sigurnosnih prijetnji
Dodao je da se, zbog njihove važnosti i geografske raširenosti, mnoge sigurnosne prijetnje moraju adresirati na europskoj razini, poput terorizma, kibernetske sigurnosti, hibridnih prijetnji, terorističkih sadržaja online te seksualnog zlostavljanja djece:
- Istinski integrirani pristup sigurnosti predstavlja pokrivanje čitavog sigurnosnog lanca, s pojačanom operativnom i interagencijskom suradnjom između policije, graničara, carine, sudstva, kao i imigracijskih i azilantskih vlasti. Pravilno implementiranje europskog zakonodavstva na interoperativnosti zahtijeva napore i na nacionalnoj i na EUrazini te je stoga integralan dio Smjernica i jedan od prioriteta hrvatskog predsjedanja.
Ovladavanje novim tehnologijama i umjetnom inteligencijom
Od jednake je važnosti - nastavio je Plenković - naš rad na svim aspektima digitalne revolucije i umjetne inteligencije, koji će osigurati poštivanje temeljnih prava, utjeloviti naše socijetalne vrijednosti i promovirati uključivost, i koji će ostati kompatibilan s našim načinom života:
- Nove tehnologije trenutno se pojavljuju u labavim regulatornim okolnostima, što zabrinjava zbog potencijalnog rascjepa predstavničkih demokracija. Jedan od načina na koji se to pitanje može riješiti vidim u ohrabrivanju preventivnog pristupa i uključivanju u dijalog svih ključnih dionika kad se radi o postavljanju odgovarajućih standarda.
Novi sporazum o migracijama i azilu
Predsjednik Vlade i HDZ-a najavio je predstavljanje novoga sporazuma o migracijama i azilu u rano proljeće:
- Unatoč razlikama u stavovima, postoji široka suglasnost o ciljevima sporazuma i, što je najvažnije, o neophodnosti usmjeravanja operacija našeg sustava azila, kako bi donesene odluke bile što učinkovitije i što brže u interesu svih uključenih. Hrvatsko će predsjedništvo učiniti sve napore da i u tome podrži ambicije Komisije.
Suradnja sa zemljama jugoistočne Europe
Istaknuo je da će Hrvatska nastaviti surađivati sa svojim susjedima u jugoistočnoj Europi, osobito na izgradnji njihovog sustava upravljanja granicama te kapacitetima za prijem i azil:
- Nastavit ćemo zagovarati brzo zaključivanje i učinkovitu implementaciju statusnih ugovora koji će omogućiti Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu da zemlje jugoistočne Europe podrži u zaštiti njihovih granica i sprečavanju neregularnih tokova i prije nego što oni stignu do vanjskih granica EU-a. U okviru našeg predsjedanja organizirat ćemo u travnju konferenciju u Hrvatskoj kako bismo doznali specifične potrebe i očekivanja koje te zemlje imaju.
Izrazio je pritom nadu da će se iznaći i modaliteti za pojačanu suradnju u sprečavanju poslovnog modela mreža koje se bave krijumčarenjem migranata.
Strateško investiranje u stabilnu i sigurnu Europu
Naša pomoć i suradnja sa zemljama JI Europe ide mnogo dalje od područja azila i migracija. Politika proširenja ostaje jedna od ključnih politika EU-a, na dobrobit europskih država članica, zemalja kandidatkinja, kao i potencijalnih kandidata - naglasio je Plenković ustvrdivši da se radi o strateškom investiranju u stabilnu, sigurnu, snažnu, prosperitetnu i ujedinjenu Europu.
Podsjetio je da će Hrvatska u svibnju organizirati sastanak na vrhu zemalja EU i JI Europe kako bi se ojačala europska perspektiva tih zemalja i naznačila njihova europska budućnost, dok će se u lipnju, u suradnji s predsjednikom Charlesom Michelom, organizirati Summit o istočnom partnerstvu.
- To su glavni ciljevi hrvatskoga predsjedanja - zaključio je predsjednik Plenković svoj uvodni govor, nakon kojeg je uslijedila panel rasprava.
RADNJA NEDJELJA S VRLO SADRŽAJNIM PROGRAMOM
Nakon panela „Europa koja štiti“, Andrej Plenković je na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji održao tri nove bilaterale: njemačka ministrica obrane Annegret Kramp-Karrenbauer („Razgovarali smo o vojno-obrambenoj suradnji dviju zemalja, europskim obrambenim kapacitetima EU te suradnji EU-a i NATO-a“); bivši ukrajinski predsjednik Petro Poroshenko („RH je izrazila punu potporu europskom i reformskom putu Ukrajine. Razgovarali smo i o summitu EU & Istočno partnerstvo koji će se održati tijekom EU2020HR“); potpredsjednik Google za globalne poslove Kent Walker („O oporezivanju digitalnog gospodarstva i regulaciji privatnosti u EU, kao i o snažnijem poslovanju Googlea na hrvatskom tržištu“).
Nakon MSC-a, predsjednik Vlade i HDZ-a bio je na svetoj misi u Crkvi sv. Mihovila, koju je predvodio voditelj Hrvatske katoličke župe München fra Petar Klapež, i potom otputovao za Bruxelles, gdje sudjeluje na neformalnom sastanku na vrhu EU & JI Europa zajedno s Charlesom Michelom i Ursulom von der Leyen.