• Naslovna
• 
• Izbori
• 
• Pokrenuli smo Hrvatsku - Ostvareno 2004. - 2007.

Download Pokrenuli smo Hrvatsku - Ostvareno 2004. - 2007.

Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti

Uz uspješno provođenje brojnih tradicionalno vojnih zadaća, Ministarstvo obrane je tijekom protekle četiri godine redovito bilo od pomoći hrvatskim građanima i civilnim institucijama države kada je za to postojala potreba. Posebno su se Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i pješaštvo iskazali u spašavanju ljudi i borbi protiv požara.

Transformacija cjelokupnog obrambenog sustava je intenzivirana i usmjerena na skoro pristupanje punopravnom članstvu u NATO-savezu.

Vrlo je značajno da su u mandatu ove Vlade stvoreni preduvjeti za suspendiranje obveznog služenja vojnog roka, te potpunu profesionalizaciju oružanih snaga.

Pripadnici Oružanih snaga RH uspješno sudjeluju u brojnim mirovnim misijama širom svijeta, čime Republika Hrvatska konkretno potvrđuje svoju odlučnost da aktivno doprinese miru i sigurnosti u svijetu.

• Pokrenuto je više vitalnih i krucijalnih projekata važnih za Oružane snage RH s ciljem stvaranja modernog i priuštivog obrambenog sustava.
• Učinjen je velik napredak provedbom jasno zadanih obrambenih reformi, temeljenih na Strateškom pregledu obrane, te Dugoročnog plana razvoja oružanih snaga RH, 2006.-2015. Oba ova strateška dokumenta izrađeni su prvi put.
• Integrirano upravljanje resursima omogućeno je usvajanjem i provedbom Sustava planiranja, programiranja, izrade i izvršenja proračuna.
• Ministarstvo obrane i Oružane snage već u vrlo skoroj budućnosti bit će racionalno dimenzionirane i organizirane institucije, s istaknutim korporacijskim identitetom.
• Oružane snage neće biti samo klasična vojna sila već lako razmjestiva i interoperabilna organizacija integrirana u NATO savez, s razvijenim sposobnostima za obranu zemlje i sudjelovanje u punom spektru NATO i EU operacija.
• U okviru suradnje s NATO-om uspješno je priveden kraju 5. ciklus Akcijskog plana za članstvo, te se istovremeno započinju pripreme za skraćeni 6. ciklus, posljednji prije upućivanja pozivnica za članstvo na sljedećem NATO summitu iduće godine.
• Broj pripadnika OS RH koji sudjeluju u međunarodnim mirovnim misijama i operacijama utrostručen je u zadnjih godinu dana.
• U području ljudskih resursa uspostavljen je sustav planiranja, pribavljanja, promicanja i izdvajanja osoblja, te je prvi put započeo proces planskog pribavljanja osoblja, uz stalno jačanje izobrazbe i obuke civilnog i djelatnog osoblja te profesionalnog razvoja.
• Napuštena je glomazna korpusna struktura kopnene vojske; Izvršeno je smanjenje broja pričuvnog sastava Oružanih snaga. Obavljen je proces organizacijskog izdvajanja Službe za gospodarenje nekretninama; Oformljeno je trgovačko društvo „Pleter usluge“ d. o. o.
• Ispravnost naoružanja i vojne opreme podignuta je na najvišu razinu u zadnjih deset godina. Započelo je snažnije povezivanje s hrvatskim gospodarstvom u proizvodnji naoružanja i vojne opreme putem "transfera tehnologije" (offset program).
• Težište opremanja Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane novi je borbeni avion, koji će se uvesti u uporabu po isteku resursa postojećih aviona, te suvremeni radarski sustav. U tijeku je provedba projekta „NEBO“ s instalacijom i povezivanjem u radarsku mrežu novog radarskog sustava FPS-117 civilno-vojne namjene, što će značajno doprinijeti realizaciji navedenih zadaća zaštite zračnog prostora RH. Očekuje se isporuka iz Rusije deset transportnih helikoptera MIL 117.
• Hrvatska ratna mornarica opremit će se van-obalnim ophodnim brodom koji će povećati sposobnost nadzora teritorijalnog mora i zaštite državnih interesa na Jadranskom moru. Planira se završiti projekt „MORE“ s povezivanjem u radarsku mrežu novog sustava Enhanced Peregrine, što će značajno doprinijeti učinkovitijem radu Obalne straže.
• Za potrebe glavnih projekata opremanja i modernizacije Oružanih snaga planira se izdvojiti 8,879 milijardi kuna u desetogodišnjem razdoblju.
• Brojne nekretnine s kojima OS RH trenutačno raspolažu, a koje dulje vrijeme neće biti neophodne, otvaraju mogućnost ostvarenja dodatnih prihoda za razvoj OS RH.

Međunarodni položaj Republike Hrvatske osnažen je u svim vidovima vanjske politike. Hrvatska uspješno vodi pregovore o pristupanju Europskoj uniji, a približavanje NATO-u je u završnoj fazi pred pozivanja u članstvo. Paralelno je hrvatska Vlada u posljednje četiri godine bitno unaprijedila odnose sa susjednim zemljama i razvila regionalnu suradnju.

Takvim sveukupnim pozicioniranjem Hrvatske u međunarodnim okvirima postignuti su visoki međunarodni ugled i snažan međunarodni utjecaj naše zemlje, koji je otvorio vrata ne samo za inozemna ulaganja u Hrvatskoj i uzlet hrvatskog turizma nego i za plasiranje hrvatskih proizvoda u inozemstvu te druge poslovne aktivnosti hrvatskih kompanija u inozemstvu. Jasno se pokazuje da uspješna vanjska politika neposredno jača hrvatsko gospodarstvo, otvara nova radna mjesta u Hrvatskoj i time pridonosi rastu životnog standarda hrvatskih građana.



Pregovori o pristupanju Europskoj uniji

• Otvaranjem pregovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji napravljen je povijesni iskorak u strateškom i međunarodnom pozicioniranju Hrvatske, s nemjerljivim učinkom na položaj zemlje, sigurnost, gospodarski razvitak, jačanje demokratskih institucija i vladavine prava, te ukupno podizanje Hrvatske na novu razinu društvenog razvoja, jedinstvenu u njezinoj povijesti.

• Završena je faza analitičkoga pregleda i ocjene usklađenosti nacionalnoga zakonodavstva Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije;

• Od 35 pregovaračkih područja, Hrvatska je do sada u pregovorima s EU zatvorila pregovore u dva poglavlja (25. Znanost i istraživanje, 26. Obrazovanje i kultura), a otvorila pregovore u daljnjih deset poglavlja (7. Pravo intelektualnog vlasništva, 17. Ekonomska i monetarna unija, 20. Poduzetništvo i industrijska politika, , 29. Carinska unija, 7. Pravo intelektualnog vlasništva, 3. Pravo poslovnog nastana i sl. pružanja usluga, 6. Pravo trgovačkih društava, 18. Statistika, 32. Financijski nadzor, 10. Informacijsko društvo i mediji, 9. Financijske usluge). Republika Hrvatska je do sada službeno zaprimila obavijest za potrebom ispunjavanja ukupno dvadeset mjerila (benchmarks) za otvaranje deset poglavlja pregovora te ukupno sedam mjerila za zatvaranje četiri poglavlja. Na ispunjavanju predmetnih poglavlja Republika Hrvatska intenzivno radi te su pojedina mjerila već ispunjena ili u finalnoj fazi ispunjavanja.

• 2007. godina je godina otvaranja pregovaračkih poglavlja, a 2008. godina bit će godina zatvaranja pregovaračkih poglavlja.

• Od 2003. godine svake se godine izrađuje Nacionalni program Republike Hrvatske za pridruživanje Europskoj uniji. U sklopu usklađivanja s pravnom stečevinom EU-a, usvojeno je 83 zakona i 351 podzakonskih propisa.


Koordinacija programa pomoći i suradnje s EU

• Hrvatska vrlo uspješno koristi postojeća sredstva u okviru CARDS programa, te postojeće pretpristupne fondove (PHARE, ISPA i SAPARD).

• U razdoblju od 2001. do 2004. godine ukupna alokacija za RH u okviru nacionalne komponente programa CARDS u razdoblju iznosi 262 m€ . RH je iz pretpristupnih fondova u 2006. godini dobila 140 milijuna €.(2001. godine – 60 milijuna €, 2002. godine – 59 milijuna €, 2003. godine – 62 milijuna € , 2004. godine – 81 milijun €). Stjecanjem statusa zemlje kandidata za pridruživanje EU, RH je stekla i pravo korištenja pretpristupnih programa PHARE, ISPA i SAPARD. U sklopu PHARE programa Hrvatskoj je za 2005. i 2006. godinu ukupno dodijeljeno 167 m€. U sklopu programa SAPARD u proračunskoj 2006.g. odobreno je 25 m€. Kroz program ISPA Hrvatskoj je ukupno dodijeljeno 60 m€ (2005. g. 25 m€, a 2006. g. 35 m€).

• U novoj financijskoj perspektivi od 2007. do 2013. IPA program će zamijeniti dosadašnje predpristupne programe pomoći. Akcijski plan za pripremu akreditacije koja je preduvjet za provedbu programa je u pripremi. Krajem 2007. god. trebala bi se realizirati akreditacija za implementaciju IPA programa. Program IPA sastoji se od 5 komponenti: 1. Pomoć u tranziciji i izgradnji institucija 2. prekogranična suradnja 3. regionalni razvoj 4. razvoj ljudskih potencijala 5. ruralni razvoj. RH su za 2007. godinu namijenjena sredstva u iznosu od 138,5 milijuna€ , a za razdoblje do 2010 je predviđen stalni rast godišnjeg iznosa sredstava (2008. g. – 146 m€, 2009. g. – 151,2 m€, 2010. g. – 154,2 m€).

• Vezano uz povećanje apsorpcijske sposobnost RH, uspostavljene su institucije za planiranje, implementaciju i monitoring pretpristupnih fondova koje će preuzeti ulogu pri upravljanju strukturnim i kohezijskim fondovima EU.


Informiranje i obrazovanje o procesu europskih integracija

• Provedba Komunikacijske strategiju za informiranje hrvatske javnosti o Europskoj uniji i pripremama za članstvo.

• Na području obrazovanja o EU integracijama, nastavlja se organizacija i provođenje seminara „Abeceda EU“ za državnu upravu, lokalnu i regionalnu samoupravu te će se proširiti na nove module u programu poduke novih podučavatelja: Kohezijska politika, DIS/EDIS (Extended Decentralised Implementation System) decentralizirani, odnosno prošireni decentralizirani sustav provedbe, Zajednička poljoprivredna politika, Politika zaštite okoliša, pregovaračke vještine.

• U suradnji s danskim parterom održavaju se seminari u okviru projekta „Jačanje kapaciteta državne uprave na regionalnom i lokalnom nivou“, namijenjenog regionalnoj i lokalnoj upravi i samoupravi Brodsko-posavske, Primorsko-goranske, Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske, Vukovarsko-srijemske, Bjelovarsko-bilogorske županije i Grada Zagreba.

• Bilateralnom i multilateralnom suradnjom s Kraljevinom Nizozemskom, Republikom Francuskom, Velikom Britanijom, Kraljevinom Danskom, održavaju se seminari i predavanja kojima je cilj pojačati kapacitete državne uprave, ali i proširiti znanje o europskim integracijama na šire društvene slojeve.

• Svake akademske godine provodi se Program stipendiranja za poslijediplomske europske studije na inozemnim sveučilištima za stipendiste koji već rade ili će po povratku s jednogodišnjeg studija biti zaposleni u tijelima državne uprave. U planu sudjelovanje 40-tak državnih službenika na pilot projektu Multidisciplinarnog poslijediplomskog studija Sveučilišta u Zagrebu.


Članstvo u NATO - savezu

• Američki predsjednik George Bush je u listopadu 2006. nakon službenih razgovora s premijerom dr. Sanaderom u Bijeloj kući rekao kako je impresioniran napretkom Hrvatske i izričito naglasio da Hrvatsku vidi kao članicu NATO-a 2008. godine.

• Hrvatska je ostvarila značajan napredak u ispunjavanju političkih kriterija i uspješnom provođenju obrambenih, gospodarskih i pravosudnih reformi, a taj napredak priznat je od svih članica NATO-a.

• Na sastanku na vrhu u Rigi održanom 28. i 29. studenog 2006. godine, NATO-ove članice pozitivnim su ocijenile napredak te poduprle težnje Hrvatske za članstvo u NATO-u. Završni dokument sastanka odredio je vremensku perspektivu proširenja, tako da Hrvatska očekuje službenu pozivnicu za članstvo u NATO-u na proljeće 2008. godine.


Jugoistok Europe

• Predsjednik Vlade dr. Ivo Sanader inicirao je proširenje Sporazuma o slobodnoj trgovini u Srednjoj Europi (CEFTA) na države jugoistočne Europe. Time je unaprijeđena suradnja i učvršćena stabilnost jugoistočne Europe.

• Hrvatska je 11. svibnja 2007. sastankom na vrhu u Zagrebu, završila jednogodišnje predsjedanje Procesom suradnje u Jugoistočnoj Europi (SEECP). Na tom sastanku nisu samo sudjelovali premijeri jugoistočne Europe, već i njemačka kancelarka i tadašnja predsjednica Europske unije Angela Merkel te predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso. Njemačka kancelarka i predsjednik Europske komisije naglasili su veliki doprinos Vlade premijera Sanadera kako napretku Hrvatske na putu u EU tako i stabiliziranju cijele jugoistočne Europe.

• Potvrđena je izlazna strategija Pakta o stabilnosti za Jugoistočnu Europu i usvojeni su ključni dokumenti i odluke o stvaranju Vijeća za regionalnu suradnju (Regional Co-operation Council - RCC) koje će preuzeti ulogu Pakta stabilnosti. Grad Sarajevo izabran je za sjedište Tajništva RCC-a kojim će upravljati glavni tajnik RCC-a, za što je od strane zemalja sudionica SEECP-a izabran hrvatski diplomat i državni tajnik u MVPEI-u Hido Biščević. Definirano je i značajno jačanje uloge SEECP-a u usmjeravanju i praćenju regionalne suradnje.

• Hrvatsko predsjedanje SEECP-om od cijele je međunarodne zajednice, ocjenjeno kao iznimno uspješno obavljena misija tijekom koje je započelo novo razdoblje u povijesti suradnje u Jugoistočnoj Europi, a Hrvatska je potvrdila svoju vodeću ulogu u regiji

Kultura sastavnica nacionalnog identiteta i pokretač razvoja


Postojimo kroz kulturu. Ona je naša ponosna prošlost, ona je naša sadašnjost i s njom imamo budućnost. Ona je naša uljudba, naše znanje i naš svjetonazor. Po kulturi se narodi raspoznaju, kulturom se odlikuju i bilježe u vremenu i prostoru. Kultura je naša različitost u ujedinjenoj Europi, naša posebnost i naš identitet. Svoji smo na svome i sa svojom kulturom, otvoreni za dijalog kultura i dijalog u kulturi. HDZ će to poticati.

Rast proračunskih ulaganja pokazuje našu skrb za kulturu

• Želimo očuvati kulturne vrijednosti, kako one koju su sastavnica baštine i tradicije, tako i one koje su rezultat suvremenog umjetničkog stvaralaštva bilo u riječi, slici, glazbi, plesu i filmu ili drugom umjetničkom izričaju.

Kultura je naše zajedničko bogatstvo koje želimo uvećati i obogatiti buduće naraštaje

• HDZ je u proteklom mandatu utrostručio ulaganja u očuvanje kulturne baštine te uložio više od 730 milijuna u očuvanje preko 2500 spomenika kulture. Utrostručio je i sredstva za investicije u kulturnu infrastrukturu te u protekle četiri godine uložio 537 milijuna u nove knjižnice, muzeje i galerije, kazališta i koncertne dvorane, domove kulture i kino dvorane, arhive i restauratorske radionice.

• Otvoreno 10 novih muzeja i galerija (Arheološki muzej Narona u Vidu, Muzej sakralne umjetnosti u Trogiru, Novigradski Lapidariji, Galerija Vidović u Spiltu, Moderna Galerija u Zagrebu, Muzej Nikole Tesle u Smiljanu, Muzejsko – memorijalni centar ''Dražen Petrović'' u Zagrebu, Memorijalni muzej JUSP Jasenovac, Zavičajni muzej Konavala u Čilipima, Galerija Ružić i suvremenici u Slavonskom Brodu)

Otvorit ćemo još:

• 13 novih muzeja (Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu, Hrvatski povijesni muzej, Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, Arheološki muzej u Osijeku, Muzej antičkog stakla i Centar za podmorsku arheologiju u Zadru, Muzej Marka Pola u Korčuli, Muzej iseljeništva, Muzej krapinskog pračovjeka Hušnjakovo, Muzej Domovinskog rata, Muzej filma, Muzej arhitekture, Muzej Vučedolske kulture itd.)

Želimo nastaviti ulaganja na dobrobit hrvatske kulture i građana Republike Hrvatske

• Izgradit ćemo nove knjižnice i muzeje, na dobrobit naše djece, za društvo znanja, čuvajući tako hrvatski jezik i identitet, učeći svoju povijest da bismo znali svoju budućnost.

• Otvoreno 13 novih knjižnica (Lipiku, Imotskom, Daruvaru, Virovitici, Benkovcu, Šibeniku, Velikoj Gorici, Novom Vinodolskom, Bakru, Krku, Solinu, Novigradu, Hrvatska knjižnice za slijepe Zagrebu)

Otvorit ćemo još:

• 18 novih knjižnica (Karlovcu, Rijeci, Splitu, Ogulinu, Iloku, Grubišnom polju, Lekeniku, Lipovljanima i td.)


To smo dužni svojoj djeci i to ćemo ostvariti.

• Obnovljeno je 6 kazališta (Poreč, Virovitica, Vinkovci, Pula, Varaždin, kazalište lutaka u Splitu).

• Osnovana 3 nova državna arhiva za Međimursku, Vukovarsko-srijemsku i Šibensko-kninsku županiju.


• Prilagodili smo zakonodavstvo u procesu pristupanja Europskoj uniji, čuvajući posebnosti hrvatske kulture i stvarajući pretpostavke nužne za njezin neometani razvoj. Otvorili smo pristup europskim fondovima za projekte i programe u kulturi koji su ravnopravni s programima država članica Europske unije. I to ćemo nastaviti u korist hrvatske kulture i njezinih građana.

Povezali smo kulturu i gospodarstvo

• HDZ je ostvario novu filozofiju ulaganja u kulturu. Primjer je projekt Vukovar – Vučedol – Ilok koji ne samo da obnavlja ratom razorenu baštinu već ulaganjima u kulturu otvara razvojne mogućnosti za cijelu regiju, otvara nova radna mjesta i budi nove poduzetničke inicijative. Kultura time postaje ključni čimbenik svekolikog razvoja, napretka i boljitka.

• Kulturu čuvamo poput najvrednijeg blaga, a kada kulturu povezujemo s gospodarstvom stvaramo hrvatsko gospodarstvo kulture. Danas o očuvanju baštine skrbe i oni koji je gospodarski koriste, danas u proizvodnji hrvatskog filma sudjeluju svi koji ga koriste. Danas smo svi sukladno mogućnostima uključeni u ostvarenje strategije kulturnog razvitka što je osobit doprinos razvitku Republike Hrvatske.

• Najveći broj dugometražnih filmova do sada odobrenih u Republici Hrvatskoj (10 u 2006. godini), te najveći broj nagrađenih filmova na međunarodnim festivalima

• Osnovan Hrvatski audiovizualni centar kao stožerna ustanova za poticanje hrvatske audiovizualne produkcije

• Osigurat ćemo socijalnu sigurnost samostalnih umjetnika i kulturnih djelatnika, kako kroz njihov status i uvjete djelovanja, tako i kroz poticanje njihovih stvaralačkih aktivnosti u realizaciji programa kulturnih potreba od interesa za Republiku Hrvatsku. Poticat ćemo stvaratelje i institucije u kulturi da dio svojih programa ostvare na domaćem i europskom kulturnom tržištu stvaranjem hrvatskog kulturnog proizvoda. HDZ će se za to osobito zalagati.

Očuvajmo zajedno baštinu naših predaka

• Posebno ćemo ustrajati na očuvanju narodne graditeljske baštine, kamenih kuća u Primorju ili Zagori, drvenih kuća u Posavini ili seoskih gospodarstava u Slavoniji i Baranji. Čuvati narodnu baštinu kao što je Moreška viteška igra s Korčule, čipkarstvo Paga, Hvara i Lepoglave, napjevi Bećarca i Gange, kao i brojne druge narodne vrednote. To ćemo čuvati na slavu svojih predaka i na ponos svojoj djeci.

• Otvoreno 9 novih Konzervatorskih odjela (Krapini, Bjelovaru, Slavonskom Brodu, Imotskom, Trogiru, Gospiću, Sisku, Požega, Vukovaru).

• Podupirat ćemo mlade stvaratelje, te poticati nove kulturne i umjetničke tendencije, stvarati putove novih umjetnosti, pomagati nadarenima na njihovu putu do uspjeha. Nagrađivat ćemo najbolje među nama za dosege u kulturi, te ih poticati na nova stvaranja. HDZ će poticati mladost u kulturi i kulturu mladih.

• Predstavljat ćemo hrvatsku kulturu u Europi i svijetu, poticat ćemo umjetnike, ustanove i udruge na sudjelovanje u programima međunarodne suradnje, na zajedničkim projektima, pojedinačnim nastupima i susretima. Želimo hrvatsku kulturu u europskom kulturnom domu.

• HDZ će i dalje skrbiti o očuvanju kulturnog identiteta Hrvata izvan Domovine potičući ih na očuvanje jezika i tradicije, baštine i običaja, čuvajući tako njihovu duhovnu vezu s maticom zemljom.

Financije

FINANCIJSKA DISCIPLINA I RAVNOMJERAN REGIONALNI RAZVOJ

Prioriteti hrvatske Vlade pretvoreni u proračunske stavke, pokazuju koja su područja prioritetna s obzirom na strateške ciljeve zemlje i pokazuju, uz ostalo, i gdje su učinjeni najveći pomaci u ovom mandatu. Posljednje četiri godine uz porast BDP-a zabilježeni su i industrijski porast, smanjenje postotka nezaposlenosti, porast stranih ulaganja, smanjenje inozemnog duga i mnogi drugi.
Uz zavidne rezultate proteklih godina Hrvatsku prelazi na novu razinu razvitka u novim okolnostima na europskom i svjetskom tržištu. Daljnji je cilj nastaviti rast stope razvitka životnog standarda hrvatskih građana te što brža i kvalitetnija prilagodba normama Europske zajednice.

Snažan rast gospodarske aktivnosti u posljednje tri godine

• Rast BDP-a u 2007. godini je 7 posto (2004. i 2005.g. – 4,3%, 2006.g. – 4.8%)
• Rast industrijske proizvodnje u prva 3 mjeseca 2007. godine iznosio je 8%
• U svibnju 2007.g. postignut je najniži broj nezaposlenih u posljednjih 10 godina
• Porast stranih ulaganja u 2006. godini dosegao je 2,83 mlrd €
• Stopa inflacije u 2006.g. bila je 3,2% što je 0,3% viši iznos od inflacije EU
• Neto dobit poduzetnika u 2006.g. za 18,6% bila je veća u odnosu na 2005.g.
• Kroz poticajne programe malog i srednjeg poduzetništva u razdoblju od 2004.-2007.g. odobreno je 348,5 milijuna kuna
• Ostvarene su 284 poduzetničke zone u RH te 22 operativna klustera.
• Fiskalni deficit smanjen je sa 6,2% BDP-a na 4,0% BDP-a u 2006.g. smanjen je na 3,0% BDP-a
• Smanjenje inozemnog duga države sa 23,1% BDP-a na 16,6% BDP-a u 2006.g.

Pojačana financijska disciplina i unapređeni proračunski procesi

• Uvedene su proračunske analize kojima se utvrđuju se limiti, odnosno visine financijskih planova za trogodišnje razdoblje ministarstava, središnjih državnih ureda i agencija.
• Uvođenje jedinstvenog računa, proračunskih analiza i financijskog planiranja rezultiralo je kvalitetnim upravljanjem javnom potrošnjom i kontrolom nad proračunskim rashodima.
• U Državni proračun su uključeni prihodi od igara na sreću, naknade za ceste, vlastiti prihodi korisnika, prihodi po posebnim propisima (administrativne pristojbe i ostali namjenski prihodi), EU pomoći.
• Uspostavljen je sustav mjerenja financijskih učinaka propisa na proračune (Obrazac PFU).
• Ustrojena je unutarnja financijska kontrola u javnom sektoru i unutarnja revizija s ciljem pomoći svim tijelima državne vlasti u uspostavi efikasnog sustava kontroliranja, revidiranja, izvještavanja o korištenju proračunskih sredstava u skladu s praksom i preporukama EU.
• Ustrojene su jedinice za unutarnju reviziju u svim ministarstvima i kod većine obveznika u drugim tijelima državne uprave te Ured Vlade Republike Hrvatske za unutarnju reviziju.
• Uspostavljen je Nacionalni fond za financijsko upravljanje predpristupnim programima pomoći (PHARE, ISPA, SAPARD).
• Jačanje svijesti i znanja o financijskom upravljanju i kontroli te unutarnjoj reviziji u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave putem stalne izobrazbe.

Poboljšana naplata poreznih prihoda i ojačana podrška gospodarstvu

• Pojačana je suradnja Odjela za porezno kaznena djela i Državnog odvjetništva, USKOK-a i Ureda za sprečavanje pranja novca.
• Formirana je ispostava za kontrolu velikih poreznih obveznika.
• Završene su pripreme za uvođenje jedinstvenog poreznog broja
• Uvedene su nove informatičke usluge Porezne uprave: eOvlaštenja,ePDV, ePDV-K (obračun PDV-a za određeni period), ePKK (uvid u porezno knjigovodstvenu karticu), eID (dostava ID obrazaca), ePD (podrška za dostavu podataka poreza na dobit).
• Donešen je Pravilnik o ustroju Registra koncesija i uspostavljen registar koncesija javno dostupan svim hrvatskim građanima.
• Donešen je Zakon o državnim potporama i osnovan Odbor za praćenje državnih potpora pri čemu su ispoštovani svi zahtjevi Europske komisije u području državnih potpora.

Sprečavanje pranja novca

• Porastao je broj otvorenih predmeta u okviru kojih se analitički obrađuju sumnjive transakcije koje su povezane s pranjem novca i drugim nezakonitim aktivnostima.
• Porastao je broj Obavijesti o sumnjivim transakcijama koje su na daljnje postupanje i procesuiranje dostavljene nadležnim državnim tijelima u RH te inozemnim uredima za sprječavanje pranja novca.
• Unapređena je međunarodna suradnja hrvatskog Ureda za sprječavanje pranja novca s inozemnim uredima i međunarodnim organizacijama s ovog područja.
• Unapređena je interaktivna suradnja potpisivanjem Sporazuma o suradnji s HNB-om i HANFA-om.
• Tijekom 2006. – 2007.g. razrađen je i testiran novi informatički analitičko-obavještajni sustav izrađen na temelju najmodernije programske opreme.

Poboljšano upravljanje granicama

• Završen je Projekt integriranog upravljanja granicama i donešena Strategija integriranog upravljanja granicama te Akcijski plan za njezinu provedbu.
• Pojačana je suradnja s MUP-om te su ustrojene zajedničke mobilne jedinice kojima je zadatak suzbijanje svih oblika prekograničnog kriminala na cjelokupnom području RH s naglaskom na osiguranju državne granice.
• Postignut je visok stupanj usklađenosti carinskih propisa sa europskom pravnom stečevinom.
• Zahvaljujući uspješnoj provedbi projekta uspostave novog kompjuteriziranog provoznog sustava Republika Hrvatska dobila je status promatrača u EFTA radnoj grupi i Zajedničkom odboru te Odboru za carinsko zakonodavstvo Europske komisije
• U travnju 2006.g. započeo je projekt „Integracija hrvatskih carinskih informacijskih sustava sa carinskim informacijskim sustavima EU“ predložen u sklopu programa Phare.

Sustavna kontrola deviznog poslovanja

• Obavljene su sustavne kontrole deviznog poslovanja korisnika slobodnih zona.
• Ustrojen je registar nerezidentnih računa stranih osoba (tvrtki, predstavništva trg. društava, stranih udruga, zaklada i fundacija) otvorenih u domaćim poslovnim bankama.
• Uspostavljena je ažurna evidencija svih ugovornih mjenjača koji imaju sklopljene ugovore o obavljanju mjenjačkih poslova s bankama te uspostavljen djelotvorniji sustav nadzora nad njihovim poslovanjem.

Izvrsni međunarodni financijski odnosi

• Donešena je Strategija suradnje s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), Razvojnom bankom Vijeća Europe (CEB) i Svjetskom bankom (IBRD).
• Uveden je sustav usvajanja Strategija suradnje s međunarodnim financijskim institucijama te redoviti sustav zajedničkog pregleda portfelja za sve međunarodne financijske institucije u 1. tromjesečju kalendarske godine što je i provedeno u 2006. i 2007. godini.
• Sastavljena je Zbirka međunarodnih financijskih ugovora i objavljena na Internetu Ministarstva financija.
• Donešen je Zakon o sustavu provedbe programa Europske unije i sustavu provedbe projekata financiranih iz sredstava zajmova i darovnica ostalih inozemnih izvora.-
• Donošena je i Uredba o poslovima upravljanja sustavom i nadzoru provedbe projekata financiranih iz sredstava zajmova i darovnica Republici Hrvatskoj iz ostalih inozemnih izvora.
• Putem programa CARDS 2002 odobreno je ukupno 28 projekata u vrijednosti od 59.000.000 EUR od kojih je 7 bilo decentralizirano. Putem programa CARDS 2003 odobreno je ukupno 38 projekata u vrijednosti od 62.000.000 EUR.

Gospodarstvo

Cilj Vlade Republike Hrvatske stvaranje je konkurentnog, regionalno uravnoteženog, te socijalno osjetljivog gospodarstva, te je sukladno tome pokrenut sustav revitalizacije hrvatskog gospodarstva i industrije posebice njenog radno-intenzivnog sektora. Iznimna pažnja posvećena je izvozu i stranim ulaganjima kao najvažnijim komponentama prema razvoju višeg stupnja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.
Rezultati hrvatskog gospodarstva unatrag četiri godine te priznanja dobivena od strane Europe svjedoče o njezinim postignućima i postavljaju Hrvatsku na sam vrh regionalne utrke prema napretku. Republika Hrvatska je tako prepoznata kao najbolja u regiji po provedbi načela Povelje koje se odnose na politiku edukacije za poduzetništvo, programe poticanja konkurentnosti, područje financijskih usluga za poduzetnike, elektroničko poslovanje (projekt e-Hrvatska) te za mrežu poduzetničkih asocijacija.

Stvaranje konkurentnog, regionalno uravnoteženog, te socijalno osjetljivog gospodarstva

• Rast BDP-a
• Poduzetnici su povećali dobit u odnosu na 2005. i to za 22 posto. Unazad tri godine udio malih i srednjih poduzeća u ukupnoj dobiti hrvatskog gospodarstva bilježi povećanje sa 26 na 36 posto.
• Stopa nezaposlenosti u drugoj polovici 2006. godine iznosila 10,5 posto u odnosu na 11,8 posto u prvoj polovici 2006. godine. Usporedbom zadnjih šest mjeseci 2006. i 2005. godine vidljivo je da stopa nezaposlenosti bilježi pad za čak 1,8 postotnih bodova.
• U tri godine (2004. - 2006.) za poticanje poduzetničkih zona izdvojeno je 233 milijuna kuna poticaja.
o najmanji broj zona ima Dubrovačko - neretvanska županija: 7
o najveći broj zona je u Međimurskoj županiji: 26
o prosječan broj zaposlenih je cca 141 zaposlenih po zoni;
o u poduzetničkim zonama posluje 1.260 aktivnih poduzetnika i zapošljavaju 18.320 osoba
• „Projektom izgradnje poduzetničkih zona za 2007. godinu“ osigurano je 88.210.000 kuna u svrhu: sufinanciranja izrade projektne dokumentacije za zonu, izgradnje infrastrukture u zoni, promidžbe u svrhu privlačenja potencijalnih investitora (5% od ukupno odobrenih sredstava potpore)
• U razdoblju od 2004.-2006. godine prosječno je sufinancirano 25 poduzetničkih centara u ukupnom iznosu 5,4 milijuna kuna, a u 2007. godini je planirano 4 milijuna kuna.
• Od 2004. - 2006. godine godišnje je prosječno sufinancirano 14 poduzetničkih inkubatora u ukupnom iznosu od 4,2 milijuna kuna, a u 2007. godini za istu je namjenu planirano 4 milijuna kuna
• U suradnji s poslovnim bankama i županijama za lokalne projekte razvoja poduzetništva odobreno je do sada 3.778 kredita ukupno vrijednih 4 milijarde kuna. Prosječno je po kreditu isplaćeno 1.058.761 kuna.
• U 2006. godini sufinanciran je razvoj 20 klastera u ukupnom iznosu od 5,5 milijuna kuna u kojima je udruženo je 398 tvrtki sa preko 25.000 zaposlenih. U 2007. godini za to će se izdvojiti 15 milijuna kuna.
• Za projekte i sredstva poticanja malog i srednjeg poduzetništva u 2007. predviđeno je blizu 120 milijuna kuna.
• U 2007.godini za poticanje poduzetništva predviđeno je:
o 125 milijuna kuna bespovratne potpore,
o 88 milijuna kuna razvoj poduzetničkih zona,
o 5 milijuna kuna za razvoj clustera.
• U okviru Hrvatske izvozne strategije provodi se projekt “Sufinanciranja nastupa trgovačkih društava i obrtnika na međunarodnim sajmovima i izložbama u 2007. godini, za koji je izdvojeno 7,5 milijuna kuna proračunskih sredstava.

Nove usluge za poduzetnike

• Obrtni registar
• HITRO.HR
• e-Obrt, e-KATASTAR, e-REGOS, e-PDV, e-MIROVINSKO
• Poslovni navigator (www.business-navigator.biz)
• Konkurentnost i Tehnička usklađenost
• Inovacijsko proizvodni klaster - središta znanja Industrija
• Edukacija u poduzetništvu

Utvrđeni jasni i precizni okviri industrijske politike Republike Hrvatske

• Usvojene su Mjere za poticanje razvoja u tekstilnoj i kožarsko-obućarskoj industriji Hrvatske, te za razdoblje od 2005. do 2007. osigurano 60 milijuna kuna.
• Pokrenut je sustav poticaja proizvođačima dijelova za automobilsku industriju za što je u razdoblje od 2004. – 2006. izdvojeno 52,5 milijuna kuna.
• Pokrenut je sustav revitalizacije hrvatske industrije posebice njenog radno-intenzivnog sektora, osobita briga posvećuje se izvozu kao najvažnijoj komponenti koja treba osigurati veći stupanj konkurentnosti gospodarstva Republike Hrvatske.
• Preokrenut je i trend stranih ulaganja koja su sada u najvećoj mjeri okrenuta ulaganju u proizvodne djelatnosti.

Postavljeni novi trendovi u hrvatskoj energetskoj politici

• Krajem ove godine bit će završena prva faza plinofikacije Hrvatske, te će uz sadašnjih 1.675 kilometara plinovoda, Hrvatska dobiti još 500 kilometara novoga transportnog plinskog sustava.
• U drugoj fazi plinofikacije Hrvatske, u razdoblju od 2007. do 2011., ukupna će ulaganja iznositi 443, 6 milijuna eura
• Ubrzana je modernizacija rafinerija Sisak i Rijeka. Povećan je kapacitet prerade nafte na 7,7 milijuna tona godišnje
• Pokrenute su pripreme za izgradnju LNG terminala za plin

Standardi zaštite potrošača na razini EU

• Osnovana su četiri savjetovališta za zaštitu potrošača (u Zagrebu, Osijeku, Splitu i Puli) koja se financiraju u cijelosti iz Državnog proračuna Republike Hrvatske.
• Od početka ove godine je u funkciji posebna Internet stranica koja prati trendove iz područja zaštite potrošača.
• U 2006. za financiranje četiri Savjetovališta u 2006. izdvojeno 1.300.000 kuna, a u 2007. nastavlja se s projektima namijenjenim udrugama za zaštitu potrošača u iznosu od 2.040.000 kn.
• Pristupilo se izradi novog Zakona o zaštiti potrošača umjesto novele (izmjene i dopune zakona), u odnosu na Zakon o zaštiti potrošača iz 2003. godine, izmijenjeno je preko 70 članaka dok je uvedeno oko 40 potpuno novih članaka.

UMREŽENO DRUŠTVO 21. STOLJEĆA

Hrvatska ICT lider regije

Hrvatska je krajem 2006. godine iz brojnih izvora ocijenjena liderom razvoja informacijskog društva u regiji. Rezultat je to reformskih procesa ove Vlade među kojima su projekti informatizacije među najvažnijima, a projekti koji se provode unutar e-Hrvatske i HITRO.HR-a predstavljaju realizaciju tih procesa. Ostvarenje ciljeva e-Hrvatske omogućuje ubrzanje procesa stvaranja modernog, europski orijentiranog, umreženog društva znanja u Republici Hrvatsko, a program HITRO.HR mjera je koja olakšava ulaganje u našu zemlju.
Značajan je napredak postignut i u primjeni informacijske tehnologije za postizanje napretka i sve bržeg gospodarskog rasta gdje se Hrvatska prošle godine našla na 46. mjestu, što je za jedanaest mjesta bolji plasman nego godinu ranije.

e-Hrvatska kao poticaj gospodarskom razvoju zemlje

Provedba programa e-Hrvatska omogućila je bolje planiranje i sustavno povećanje sredstava za aktivnosti informatizacije unutar državnog proračuna. Nakon prve godine provedbe u Državnom proračunu za 2005. godinu bilo je planirano 832 milijuna kuna za ove aktivnosti. U sljedećoj godini taj je iznos porastao na 1,142 milijarde kuna da bi se u Državnom proračunu za 2007. godinu taj iznos povećao na 1,238 milijardi kuna.
Donošenjem potrebnih zakonskih propisa stvoreno je poticajno pravno i strateško okruženje za razvoj informacijskog društva u Republici Hrvatskoj. Ojačani su i institucionalni kapaciteti državnih agencija i zavoda koje su već ili će u bližoj budućnosti preuzeti ulogu nositelja u razvoju elektroničke javne uprave (Financijska agencija, Agencija za podršku informacijskim sustavima i informacijsku tehnologiju, Zavod za sigurnost informacijskih sustava).
Sve ovo radimo iz razloga kako bismo našim građanima omogućili jednake uvjete za svakodnevni život i poslovanje kakve imaju građani Europske unije. Krajnji cilj je da zajedničkim naporima i uz pomoć novih tehnologija potaknemo gospodarski razvoj, u onim područjima gdje još nije u potpunosti prisutan, te tako pripremljeni uđemo u punopravno članstvo EU i na njihova tržišta.

Osiguran je pristup i dostupnost infrastrukture informacijskog društva

U Hrvatskoj je na kraju 2006. godine 56 posto kućanstava imalo osobno računalo, a 38 posto kućanstava imalo je priključak na Internet. Broj korisnika Interneta zadnjih se godina ustalio na oko 35%. Prvi smo u Europi po čitanju online magazina na Internetu, a pri vrhu u traženju informacija putem interneta i po pristupu zabavnim sadržajima. Također, hrvatska je Vlada jedna od prvih u Europi koja je uredbom omogućila obavljanje rada posla izvan radnog mjesta putem računala.
Najveći napredak zabilježen je u području pristupa širokopojasnoj mreži (broadbandu) gdje trenutno imamo oko 300.000 priključaka, a na kraju 2003. godine imali smo ih samo 4.400. Najveći izazov je kako omogućiti da se korisnici spajaju na mrežu i u onim područjima gdje ne postoji značajna gospodarska aktivnost, kupovna ili platežna moć te slijedom toga i komercijalni interes davatelja usluge da pruži tu uslugu. Iz tog je razloga ove godine oko 36 milijuna kuna namijenjeno za poticaj razvoja širokopojasnog pristupa Internetu na otocima, područjima posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima.

e-Obrazovanje – novi način pristupanja znanju

Hrvatskim učenicima i studentima na raspolaganju su najmodernija tehnološka rješenja putem kojih mogu pristupati mreži ukupnog svjetskog znanja: škole spojene na Internet i broadband, e mail adresa za svakog učenika, web prostor za svaku školu, sustavi za učenje putem Interneta, e-Indeks, besplatni pristup brzom Internetu iz studentskih domova (StuDOM), Informacijski sustav visokih učilišta (ISVU), raspodijeljena računalna infrastruktura za zajedničko korištenje kapaciteta (CRO-GRID), Hrvatski znanstveni portal (www.znanstvenici.hr), Sustav za upravljanje učenjem (LMS), Giga CARNet, Mobile CARNet, Sustav autentikacije i autorizacije (AII).

e-Pravosuđe – modernizacija pravosudnih institucija

Pravosudne institucije su umrežene, a posao se u njima odvija na najmoderniji način nakon što su završeni projekti poput: e-Portala Ministarstva pravosuđa, baze zemljišnih podataka, gruntovnica na Internetu, e-Katastra, sustava za kaznenu i prekršajnu evidenciju, multifunkcijske smart kartice za sustav pravosuđa, e-SPIS - jedinstvenog informacijskog sustava za upravljanje sudskim spisima, Sudske prakse na Internetu.

e-Zdravstvo – najbrži korak prema budućnosti hrvatskog zdravstva

U sklopu projekta već je informatički povezano 350 ordinacija opće i obiteljske medicine. Do kraja godine započet će povezivanje pedijatrijskih, ginekoloških i stomatoloških ordinacija te laboratorija i ljekarni, a do kraja 2008. godine bit će informatički povezano svih šest tisuća ustanova primarne zdravstvene zaštite. Potpunom informatizacijom i horizontalnom integracijom sustava primarne zdravstvene zaštite liječnici će se riješiti nepotrebne administracije, pacijenti neće više morati "šetati" po ustanovama, a smanjit će se i mogućnost korupcije zbog transparentnosti cijelog postupka.

e-Uprava – približavanje javne uprave građanima

Informatička tehnologija u svakodnevnom poslovanju javne uprave pretvara je u efikasan servis za građane i poduzetnike, pred kojom su svi građani u potpunosti ravnopravni. Do kraja 2006. godine više od 50 posto javnih usluga bilo dostupno za građane i poduzetnike putem Interneta. S druge strane U sklopu HITRO.HR-a od svibnja 2005. godine realizirano je sedam usluga: otvaranje trgovačkog društva, e-KATASTAR, e-REGOS, e-PDV, e-NAUTIKA, e-HZMO, e-OBRT, većinom elektroničkih i gotovo dvadeset tisuća novoosnovanih tvrtki. Pri završetku jei izgradnja računalno-komunikacijske mreže tijela državne uprave (HITRONet), a mrežom su povezana sva županijska središta.
e-Uprava su i usluge poput „Otvorenih vrata“, a katalog HIDRA-e informacijskog servisa Vlade RH broji 51 informacijski izvor iz skupa servisa, registara i baza podataka tijela javne vlasti u koje se može ostvariti uvid preko interneta. itd.

e-Poslovanje – aktivnosti usmjerene ka poslovnom sektoru

Zaposlenici u Hrvatskoj više koriste računala povezana na Internet, nego što je to europski prosjek. Uz to Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom provodi kampanju za elektroničko poslovanje te je pokrenut projekt portala za e-Obrazovanje poduzetnika.

POVEZALI SMO HRVATSKU

Hrvatske prirodne ljepote, njezina kulturna baština, tradicija, povijesno nasljeđe te jedinstven biser – Jadransko more, stoljećima plijene pozornost europske javnosti. U skladu s tim vlada Republike Hrvatske radi na očuvanju prepoznatljivog hrvatskog identiteta ali i na modernizaciji postojećeg s ciljem što bolje prezentacije hrvatskih ljepota svijetu.

Ulaganja u izgradnju cestovne i željezničke infrastrukture, modernizacija morskih te riječnih luka i unutarnjih putova, te stvaranje kvalitetnih hrvatskih turističkih proizvoda, samo su neki od centralnih ciljeva vlade Republike Hrvatske sa željom potpunog zadovoljavanja stranih gostiju i svih hrvatskih građana.

Intenzivirana izgradnja autocesta i modernizacija željeznica

• Od početka 2004. do danas ukupno je izgrađeno 276 km autocesta, 52 km poluautocesta, te izgrađeno 82,3 km i rekonstruirano 275 km državnih cesta.
• Od 2005.-2008. u izgradnju i održavanje javnih cesta planirano je ulaganje više od 32 milijarde kuna, ili 13,5 posto više nego u protekle četiri godine.
• Željeznička infrastruktura se modernizira kapitalnim remontima pruga i ugradnjom suvremene signalno-sigurnosne i telekomunikacijske opreme, a od 2004. do 2006. završen je remont na 220 km pruge.
• Temeljem Zakona o podijeli HŽ-a, donesena je Odluka Vlade RH o podjeli HŽ-a i osnivanju 4 samostalna društva (putnički prijevoz, teretni prijevoz, vuča vlakova i infrastruktura), kojima će upravljati HŽ-holding kao krovna tvrtka.
• Prema prijedlogu Nacionalnog programa izgradnje i održavanja željezničke infrastrukture predviđeno je izdvajanje 15,5 milijardi kuna za ulaganja u izgradnju i održavanje željezničke infrastrukture u razdoblju od 2007. – 2011. godine.
• Najvažniji i financijski najzahtjevniji projekt (oko 8 milijardi kuna) u sklopu tog programa je nizinska pruga Rijeka-Zagreb-Botovo.
• Novi planirani projekti:
o Željeznička pruga Botovo – Zagreb – Karlovac - Rijeka
o Kanal Sava – Dunav
o Most kopno – Pelješac

Rekostruirane morske i riječne luke te povišen stupanj sigurnosti zračnih luka

• U infrastrukturu morskih luka od državnog značaja u 2004. i 2005. godini iz Državnog proračuna investirano je 180 milijuna kuna, a u 2006. 147,3 milijuna kuna.
• U posljednje tri godine s oko 150 milijuna kuna izgrađene su i rekonstruirane 52 luke županijskog značaja.
• Za održavanje visokog stupnja sigurnosti i zaštite u zračnim lukama investirano je 92 milijuna kn iz državnog proračuna, a do kraja 2006. još 31,5 mln kn.
• U pripremi je projekt modernizacije Zračne luke Zagreb i izgradnja novoga putničkog kompleksa, s pripadajućom infrastrukturom za 3 milijuna putnika godišnje, procijenjena vrijednost ulaganja je 210 milijuna eura.
• Za sezonu 2007. otvorena je na Zračnoj luci Dubrovnik krajem prošle godine nova A zgrada kao 1. faza proširenja putničkog terminala koji će biti završen u 2010. godini.
• Na Zračnoj luci Zadar je uoči sezone 2007. otvoren adaptiran i dograđen putnički terminal te je omogućen prihvat 500.000 putnika godišnje.
• Projekt izgradnje/rekonstrukcije i opremanja Centra oblasne kontrole Zagreb započet 2002. završen je krajem 2005. godine, uz zajam kod EBRD-a vrijedan 55 milijuna eura, uz jamstvo Republike Hrvatske.
• Novi planirani projekti:
o Program gradnje brodova za domaće brodare u hrvatskim brodogradilištima
o Program obnove putničke flote Jadrolinije
o Projekt obnove i modernizacije ribolovne flote
o Program obnove putničke i izletničke flote za hrvatske privatne brodare – male poduzetnike
o Projekt stipendiranja učenika srednjih pomorskih škola i studenata pomorskih fakulteta

Definirani razvojni prioriteti županija i širih regija

• Pokrenut projekt izgradnje objekata komunalne i društvene infrastrukture na jadranskim otocima
• Pokrenut program izgradnje i obnove školskih objekata na otocima
• Pokrenut projekt očuvanja radnih mjesta na otocima
• Pokrenut program stambenog zbrinjavanja povratnika bivših nositelja stanarskog prava na stanovima izvan područja posebne državne skrbi

Turizam – strateška djelatnost hrvatskog gospodarstva

• Pokrenut program kreditiranja malog obiteljskog poduzetništva u turizmu «Poticaj za uspjeh»
• Pokrenut program poticanja, zaštite, obnove i uključivanja u turizam tradicijske i prirodne baštine u turistički nerazvijenim područjima
• Pokrenut projekt tematskih putova «Look around/pogledaj oko sebe»
• Pokrenut projekt Brijuni Rivijera
• Pokrenut program regionalnog razvoja – obnova komunalne i socijalne infrastrukture
o Obnova komunalne infrastrukture na područjima od posebne državne skrbi
o Integralni razvoj lokalne zajednice
o Projekt socijalnog i gospodarskog oporavka
o Projekt zaštite od onečišćenja voda na priobalnom području


Nastavljen proces liberalizacije telekomunikacija

• Stvoren je pravni okvir za uspješnu liberalizaciju hrvatskog telekomunikacijskog tržišta, te je imenovano Vijeće Hrvatske agencije za telekomunikacije i ravnatelj HAT-a.
• Dodijeljena je koncesija za 3. GSM operatora, koji je započeo s komercijalnim radom, čime je dokinut višegodišnji duopol HT-a i VIPneta.
• Dodijeljene su tri koncesije za pokretne mreže treće generacije-UMTS.
• Stvoreni su preduvjeti za pružanje usluga nepokretnog bežičnog pristupa (WiMAX tehnologija), kao alternativne pristupu infrastrukture za prijenos govora i podataka, čime je Hrvatska svrstana uz sam vrh zemalja EU koje su koncesionirale to područje.
• Donesena je Strategija razvoja širokopojasnog pristupa, a planira se i donošenje Strategije razvoja telekomunikacija te Nacionalnog plana uvođenja digitalne televizije u RH.

Razvitak Hrvatske i osiguravanje kvalitete života njenih građana temelji se među ostalim, na održivom i gospodarski učinkovitom korištenju prostora i očuvanju okoliša. Uvođenje reda u prostor i okoliš te sprječavanje njihove daljnje devastacije kao i povezivanje gospodarskih, socijalnih i ekoloških sadržaja jamstvo su konkurentnosti Hrvatske na europskom i svjetskom tržištu.
Isto tako, Hrvatski je nacionalni interes unapređivanje kvalitete života građana, a jedna od bitnih pretpostavki za to je usvajanje i provođenje cjelovitog sustava i programa zaštite okoliša. Ova je Vlada započela izgradnju tog sustava i provodi konkretne mjere zaštite okoliša s ciljem boljitka kvalitete života hrvatskih građana te provođenje međunarodnih normi za očuvanje okoliša, prostorno uređenje i graditeljstvo.

Zaštita okoliša - strateško pitanje zemlje

• Od 2004. odobreno je ukupno 2.759.924.377 kuna za 1355 projekta i programa zaštite okoliša do 2009. godine
• Ulaganja i suradnja s jedinicama lokalne samouprave i gospodarskim subjektima doprinijelo je povećanju zapošljavanja i pokretanju gospodarske aktivnosti. Do sada je otvoreno oko 2100 novih radnih mjesta
• Doneseni su zakoni o otpadu i o zaštiti zraka, te 16 uredbi i 28 pravilnika koji se odnose na područje zaštite okoliša.
• 2005. godine donesena je Strategija gospodarenja otpadom koja se temelji na:
  - smanjivanju volumena otpada izdvajanjem korisnog otpada,
  - poticanju prerade izdvojenog otpada (staklo, papir, PET ambalaža, autogume, otpad….),
  - zatvaranju i sanaciji postojećih neuređenih odlagališta i izgradnji najviše jednog centra za gospodarenje otpadom po županiji, s tim da Ministarstvo potiče županije da grade zajedničke centre,
  - ukidanju odlagališta otpada na otocima.
• Financirana je izrada projekata sanacije te su planirana sredstva za sanaciju u visini od 162.000.000 kuna do 2008. godine.
• Donesen je i Pravilnik o otpadnim uljima (prikupljeno je oko 705.000 litara otpadnog ulja), zatim Pravilnik o otpadnim vozilima (prikupljeno je oko 2.000 vozila) i Pravilnik o baterijama i akumulatorima (prikupljeno je 1.007 tona).
• Zakon o zaštiti zraka donesen je 2004., a temeljem njega niz provedbenih akata.
• U siječnju 2007. dovršen je Nacrt nacionalne strategije za provedbu UNFCCC i Kyotskog protokola s planom djelovanja.
• Uz potporu iz programa PHARE 2006. uspostavit će se 10 novih postaja za praćenje kakvoće zraka u nacionalnim parkovima, parkovima prirode i drugim zaštićenim područjima te za praćenje kakvoće zraka u ruralnim područjima.

Prostorni planovi – temelj za racionalno korištenje prostora

• Od 2004. do travnja 2007. doneseno je ili je u završnoj fazi donošenja 538 prostornih planova gradova i općina od ukupno 556. Nema niti jedne općine i grada koji nemaju ili ne izrađuju prostorne planove.
• Pokrenuta je reforma cijelog sustava registracije nekretnina (katastar) i vlasništva (zemljišne knjige) što je omogućilo uspostavu Zajedničkog informacijskog sustava katastra i zemljišnih knjiga.
• Do kraja 2007. godine planirana je digitalizacija 15.000 listova katastarskog plana odnosno 4,5 milijuna katastarskih čestica identificiranih i pohranjenih u bazu podataka digitalnog katastarskog plana.
• Financirana je i koordinirana izrada studije Prostorni i gospodarski aspekti izgradnje za povremeno stanovanje na jadranskom području, te studije Prostorno-programski koncept Brijuni rivijera.
• Napravljeni su također projekti i istraživanja koji su podloga za izradu Prostornog plana područja posebnih obilježja "Hrvatski Jadran".

Građenje u cilju unapređenja kvalitete života i zdravlja ljudi i stanja okoliša

• Donesene izmjene i dopune Zakona o gradnji, te izrađeno i doneseno 11 pravilnika za područje građenja.
• Za gradnju je prema novom zakonu potrebno ishoditi jedan dokument za gradnju, umjesto dosadašnje lokacijske i građevinske dozvole.
• Izdavanje dozvola za gradnju novim zakonom prelazi u nadležnost velikih gradova (preko 35000 stanovnika) i na županije odnosno središta županija.
• Donesen je Pravilnik o stručnom ispitu te o usavršavanju znanja osoba koje obavljaju poslove graditeljstva.
• Pravilnik o pristupačnosti građevinama osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti sadrži obavezne elemente kojih se treba pridržavati u projektiranju i građenju stambenih i stambeno-poslovnih građevina.
• Na temelju Zakona o gradnji doneseni su tehnički propisi koji omogućuju funkcioniranje tržišta građevinskih proizvoda na način kako je to predviđeno pravilima EU.

Sustavno organizirana stanogradnja poticana javnim sredstvima

• Od 2004. do listopada 2006. sagrađena su za stradalnike iz Domovinskog rata i predana 693 stana na 18 lokacija ukupne investicijske vrijednosti oko 284 milijuna kuna.
• Sagrađeno je i 6 kuća za stopostotne hrvatske ratne vojne invalide, a jedna se još gradi i time završava program izgradnje kuća za stopostotne invalide.
• Kupljena su i predana 443 stana također namijenjenih stradalnicima.
• U tijeku je gradnja još 369 stanova na 11 lokacija, a u pripremnoj fazi gradnje je još 250 stanova na 7 lokacija.
• Izmjenama i dopunama Zakona o POS-u omogućeno je većim gradovima da osnuju agencije za gradnju stanova iz programa POS-a te je omogućeno građanima da koriste državna poticajna sredstva iz programa POS-a za dogradnju, nadogradnju i rekonstrukciju obiteljskih kuća.
• APN je u razdoblju od 2004. do travnja 2007. sagradila 4.313 stanova, u izgradnji su 306 stanova, a u fazi pripreme gradnje je još 1033 stana.

Unapređenje rada građevne inspekcije i inspekcije zaštite okoliša

• U razdoblju od 2004. do listopada 2006. obavljena su 41.944 pregleda i donesena su 23.152 akta u inspekcijskim postupcima. Građevinska se inspekcija postupno sve više usmjerava na preventivno djelovanje.
• Na temelju izmjene Zakona o prostornom uređenju i većih ovlaštenja urbanistička je inspekcija provela nadzor nad izradom i donošenjem oko 300 prostornih planova, te oko 160 konačnih lokacijskih i građevinskih dozvola godišnje.
• U razdoblju od 2004. do ožujka 2007. provedeno je ukupno 13603 inspekcijskih pregleda i doneseno ukupno 4703 rješenja, te podneseno 1190 prekršajnih prijava.
• Pojačan je također rad na usavršavanju rada inspekcije u okviru projekata međunarodnih mreža (IMPEL, BERCEN/ECENA, INECE i dr.) kojih je Republika Hrvatska punopravna članica.

Konkurentnost poljoprivrednog sektora najbolje se ogleda na vanjskotrgovinskoj bilanci, koja je prije 3 i pol godine bila na razinu hrvatskog prosjeka od 50-tak % pokrivenosti uvoza izvozom. Danas je taj prosjek 10 % veći od ukupnoga. Hrvatska je prošlu godinu zaključila s preko milijardu i 200 milijuna dolara izvoza što se mnogima, te 2003. činilo nezamislivim. Naravno da je i uvoz u određenom porastu, ali s mnogo manjim indeksom nego što je bio ranijih godina. Jednako tako i potpore u poljoprivredi značajno su narasle i ove će godine biti za gotovo milijardu kuna veće nego prije 3 godine, od poticaja proizvodnji, do investicijskih potpora kapitalnim ulaganjima.
Povećani su i novčani poticaji, otkup od poljoprivrednih gospodarstava sve je veći, sve više je zemljišta u funkciji, izvoz sve više raste, sive ekonomije i šverca u poljoprivredi sve je manje. Jednako tako procijenjene su i pojedine mjere te njihovi učinci što je pokazalo opravdanost svega poduzetoga no i poslužilo je kao nadgradnja i korekcija sustava. Poticaj je izravna mjera povećanja konkurentnosti. Pojedine grane proizvodnje također su znatno i modernije, te bolje strukturirane.

Nove mjere strukturne politike

• Od stupanja na snagu Zakona o poljoprivredi (1.siječnja 2004.g.) potpora u poljoprivredi provodi se na 4 modela:
o poticanje proizvodnje,
o potpora dohotku,
o kapitalna ulaganja i
o ruralni razvoj
• Država je 2004. godine otkupila kompletan urod pšenice kako bi se utvrdila stvarna proizvodnja, te na osnovi toga utvrdila bilanca proizvodnje i potrošnje, a prije žetve 2005. donesena je Uredba o minimalnoj i zajamčenoj cijeni pšenice.
• S ciljem sprječavanja nekontroliranog širenja GMO-a u okoliš, 2004. godine provedeno je uništavanje usjeva na 1790 hektara (311 proizvođača) u 13 županija, a za nadoknadu šteta proizvođačima, izdvojeno je 12,9 milijuna kuna.
• U sklopu programa SAPARD Europske unije izabrana su dva prioritetna SAPARD područja: ulaganja u poljoprivredna gospodarstva, u preradbene kapacitete i nove gospodarske aktivnosti, te razvoj infrastrukture. Odobreno je 5 projekata iz prvog natječaja vrijednosti 12,5 milijuna kuna.
• Uvedene su nove mjere strukturne politike s elementima politike ruralnog razvitka, s posebnim naglaskom na zaštiti okoliša.

Suzbijena siva ekonomija

• Donošenjem Zakona o posebnim uvjetima za stavljanje brašna na tržište i Pravilnika o utrošku brašna u pekarskim proizvodima suzbijena je siva ekonomija u ovom području.
• Osnovano je Međuresorno povjerenstvo koje u koordinaciji s nekoliko ministarstava ima zadaću žurnog rješavanja problema sive ekonomije.
• Pojačani su inspekcijski nadzori na području priobalnih županija gdje je problem bio najizraženiji, no u nastavku kontinuiranog nadzora obuhvaćen je cjelokupan teritorij RH.
• Podignuto je 40-tak prekršajnih i kaznenih prijava protiv odgovornih. Zaplijenjena stoka i meso aukcijski je prodana, a novac je bio prihod proračuna. Rezultat je također iskazan i u legalnom porastu broja zaklane stoke.

Poboljšano gospodarenje prirodnim resursima i organiziranje poljoprivredne infrastrukture

• Tijekom 2005. započela je izgradnja vodovoda kojim će se osigurati napajanje pitkom vodom Zadarskog zaleđa, u vrijednost 160 milijuna kuna.
• Jednako tako započelo se i sa izgradnjom vodovoda u Krapinsko-zagorskoj, te Bjelovarsko-bilogorskoj županiji i drugim lokacijama.
• U 2005. godini započelo se s izradom pripremne dokumentacije za izgradnju vodovoda u istočnoj Slavoniji, u vrijednosti 397 milijuna, čijoj se realizaciji pristupilo u 2006. godini.
• Ukupno su u program upravljanja vodama u 2004. i 2005. godini uložene oko 2 milijarde kuna. To razumijeva i poboljšanje vodoopskrbe, ali i odvodnju.
• Izrađen je Glavni plan navodnjavanja poljoprivrednih površina u Republici Hrvatskoj čime je predviđeno navodnjavanje 30 000 ha.
• U 2003. godini navodnjavalo se oko 7 500 ha, a danas 11 800 ha.
• Uređeno je gotovo 4000 km odvodnih kanala u Slavoniji, kojima se uz pretpostavku navodnjavanja rješava i problematika odvodnje viška oborinskih voda.

Stabilizirano tržište mesa

• Prihvaćen je Operativni program razvoja govedarske proizvodnje temeljem kojega je do danas izgrađeno i u funkciji preko 550 štala s preko 20 tisuća novih mliječnih krava.
• Povećana je i proizvodnja mlijeka za 25 posto, što je rezultiralo smanjenjem uvoza mlijeka za isti postotak.
• Tov junadi je u 2006.godini povećan za preko 35 posto povećavši brojke na 74.000 komada utovljene junadi u 2006. godini. 2003. godine ta je brojka iznosila 53.000 komada utovljene junadi na godišnjoj razini.
• Prihvaćen je i Operativni program razvoja svinjogojske proizvodnje kojim se predviđa izgraditi 500 novih farmi prosječnoga kapaciteta od 150 krmača i 14 prosječnog kapaciteta od 1 000 krmača.
• Prihvaćen je i Operativni program za proizvodnju slavonskoga kulena s ciljem povećanja proizvodnje, standardiziranja kakvoće te osiguranja primjerene zaštite hrvatskih autohtonih proizvoda.
• Pokrenut je interventni otkup viška utovljene junadi i svinja za što je izdvojeno 39 milijuna kuna, s konačnim učinkom stabilizacije tržišta. Danas nema većih poremećaju na tržištu žive stoke, a ostvarena razina cijene stoke vrlo je stimulativna za stočare.
• U 2007. godini već su obavljena dva interventna otkupa svinja.
• Zbog ptičje gripe ukupno je eutanazirano 24.499 komada domaće peradi, za što je u vrlo kratkom roku isplaćeno 1.212.335 kn.
• Ujedno, Hrvatska je prva zemlja koja je uspjela dokazati virus divljih ptica prije nego li on prijeđe na domaću perad.
• Plan i monitoring kojega je poduzela Hrvatska Europska komisija preporučila je i ostalim zemljama u prevenciji i suzbijanju ptičje gripe kojega su nazvali „Hrvatskim modelom“.
• U srpnju 2004. godine, utvrđena je bruceloza (B. melitensis) u županiji Splitsko-dalmatinskoj. Troškovi suzbijanja i iskorjenjivanja bruceloze na zaraženom području u potpunosti su financirani iz sredstava proračuna Vlade Republike Hrvatske i iznosili su nešto manje od 2 milijuna kuna.
• Pokrenut je jedinstveni registar domaćih životinja koji je temeljna baza podataka o svim domaćim životinjama i vodi se u elektronskom obliku.
• U tijeku su pripreme za uspostavu Registra za svinje, ovce, koze, konje i magarce.
• Započeta je priprema realizacije programa izgradnje i modernizacije ribolovne flote.
• Prema programu, obnova i modernizacija ribarskih plovila omogućit će ulov oko 25.000 tona male plave ribe i 10.000 tona pridnene, mahom koćarske ribe, što bi uz postojeći ulov zadovoljilo oko 70% trenutačnih potreba domaćega tržišta za plavom ribom i u mnogome poboljšalo snabdjevenost domaćeg, osobito turističkoga tržišta za kvalitetnom «oboritom» ribom.
• Nastavljen je Nacionalni program monitoringa sitne plave ribe (PELMON).
• S ciljem stjecanja potpunog uvida u stanje resursa, kako u teritorijalnim vodama, tako i na Jadranu u cijelosti, pokrenut je program monitoringa u teritorijalnom moru Republike Hrvatske.
• Temeljem Nacionalnog programa za povećanje proizvodnje i potrošnje ribe u Republici Hrvatskoj pokrenute su i aktivnosti po programu izgradnje ribarskih luka s pratećim sadržajima. Ove je godine započela izgradnja prve ribarske veletržnice u Poreču, što je financirano iz Državnog proračuna s 900 000 kuna.

Povećana proizvodnja u voćarstvu i vinogradarstvu

• Najznačajniji pomaci učinjeni su na poticajima u voćarstvu i vinogradarstvu: poticaj za podizanje novih vinograda u područjima s otežanim uvjetima gospodarenja povećan s 33.600 na 45.400 kuna po hektaru, a za ostala područja poticaj je povećan na 33.600 kn/ha.
• Uvedeno je sufinanciranje otkupa mandarina i jabuka čime se daje potpora trženju i skladištenju jabuka i mandarina, a ujedno se potiče legalno trženje i otkup.

Kada smo prije tri i pol godine, neposredno nakon parlamentarnih izbora, zaključili sporazum o suradnji s Hrvatskom strankom umirovljenika jedini motiv bila nam je činjenica da je veliki broj hrvatskih umirovljenika materijalno ugrožen te da kao Vlada moramo osigurati uvjete i poduzeti određene mjere kako bi, vodeći računa o ekonomskim mogućnostima Hrvatske poboljšali standard umirovljenika.

• Najvažniji i najobuhvatniji zadatak koji smo pred sebe bili postavili bio je pronaći model kojim bi se reguliralo vraćanje duga umirovljenicima. Takav model je pronađen i zakonski je reguliran, a već sada smo svjedoci njegove uspješne implementacije. Na taj način uspjeli smo, na zadovoljstvo sviju, provesti u djelo odluku Ustavnog suda o povratu duga umirovljenicima što smatramo velikim uspjehom ove Vlade koja je imala hrabrosti i odlučnosti nositi se s tim problemom.
• Za povrat duga osnovan je posebni Umirovljenički fond kojim upravlja društvo HPB Invest. Postoje dva modela vraćanja duga. Svaki umirovljenik imao je pravo odlučiti želi li ubrzanu upola manju isplatu duga u četiri jednake rate, u roku od dvije godine ili vraćanje duga u cijelosti kroz osam godina, uz poček od dvije godine, nakon kojih će se isplata izvršiti u šest godišnjih obroka.
• Izračunom Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje bilo je obuhvaćeno 662.125 korisnika mirovine, ali njih 239.091 nije ostvarilo pravo na odštetu. Tome je razlog što im je dug već vraćen putem mirovinskih primanja i dodataka od 100 kuna, plus šest posto, u skladu s odgovarajućim zakonskim rješenjima donesenim 1998. i 2000. godine.
Također, pravo na odštetu nisu ostvarili niti korisnici najviše mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju, koji je bio na snazi do konca 1998. godine. Prva rata odštete za neisplaćene mirovine od prve polovice devedesetih godina pa nadalje, isplaćena je 28. lipnja 2006.godine, druga 13. prosinca 2006. godine, dok se za ostale rate isplata očekuje do kraja lipnja 2007. i kraja prosinca 2007., a za one umirovljenike koji su se odlučili na isplatu duga u cijelosti, dug će se početi isplaćivati istekom počeka od dvije godine i to u šest godišnjih obroka.
• Ukupni povrat za 423.034 umirovljenika iznosi 11,46 milijardi kuna.
• Početkom 2007. godine u Hrvatskom saboru usvojene su zakonske izmjene po kojima i korisnici obiteljskih i limitiranih mirovina imaju pravo na povrat duga. Tim izmjenama 35.456 umirovljenika ostvarilo je pravo na obeštećenje i ukupni povrat za njih iznosi 1,4 milijarde kuna.
• U slučajevima u kojima su se ti umirovljenici odlučili na ubrzani način isplate prva će im rata biti isplaćena u lipnju 2007. godine, druga u prosincu 2007. godine, a treća i četvrta rata u 2008. godini. Oni koji su se odlučili za isplatu u punom iznosu, obeštećenje će im se isplaćivati kao i ostalim umirovljenicima, u roku osam godina, s dvije godine počeka.
• Također,, proračunom za 2007. godinu predviđen je šestpostotni rast naknada za mirovine. U odnosu na 2003. godinu, predviđen je 25-postotni rast mirovina, što je više od ukupnog rasta proračunskih rashoda koji iznose 21 posto.
• Do 15. srpnja 2007. godine(kraj proljetnog zasjedanja Sabora), riješit ćemo i krupno pitanje smanjivanja neodrživih razlika između starih i novih umirovljenika.
• Za Božić 2006. godine, prvi put u povijesti hrvatske države, hrvatski umirovljenici dobili su božićnicu u rasponu od 100 do 350 kuna. Najviše su dobili umirovljenici s mirovinom manjom od 500 kuna, a svi oni koji imaju mirovinu višu od 2.000 kuna dobili su božićnicu u iznosu od 100 kuna.

Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske

MIR, UGLED, POVJERENJE

U 16. godina djelovanja u samostalnoj i neovisnoj državi, Ministarstvo unutarnjih poslova postalo je ugledna institucija, učinkovita u borbi protiv svih oblika kriminala te zaštiti imovine i sigurnosti građana.

Sukladno nastojanjima Vlade Republike Hrvatske u mandatnom razdoblju 2003. – 2007., a temeljem zakonskih ovlasti, a imajući na umu da je hrvatska policija stup sigurnosti države i društva Ministarstvo unutarnjih poslova provodilo je brojne mjere i aktivnosti s ciljem poboljšanja učinkovitosti i promicanja svoga djelovanja na putu do konačnog cilja - stvaranja hrvatske policije kao prave europske policije koja je stalno na usluzi građanima.


Strategija djelovanja Policija u zajednici: proaktivno umjesto reaktivnog djelovanja, prevencija umjesto represije

• nastavljena provedba Strategije djelovanja Policija u zajednici
• Ocjenom Misije OESS u RH te ocjenom Glavnog ureda OESS-a u Beču, hrvatski je model implementacije policije u zajednici označen kao najbolji i najuspješniji u cijeloj regiji
• održano ukupno 17 tečajeva za kontakt-policajce
• dovršena implementacija projekta „Reforma operativno-preventivnog rada policije u odori“
• uvedene policijske biciklističke ophodnje na području Zadra, Varaždina i Koprivnice
• ustrojena četiri Informativna centra za prevenciju (Zagreb, Varaždin, Bjelovar, Karlovac)
• formirano 29 vijeća za prevenciju na razini jedinica lokalne uprave
• Od rujna do prosinca 2006. godine, na području policijskih uprava Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske proveden projekt „Policija i građani - zajednička suradnja na stvaranju sigurnije zajednice“

Jačanje sigurnosti državne granice

• Dana 21. travnja 2005. godine Vlada Republike Hrvatske usvojila Strategiju razvoja granične policije i «Nacionalnu strategija za integrirano upravljanje granicom» i Akcijski plan za implementaciju integriranog upravljanja granicom
• Na sjednici Vlade 30. studenog 2006. godine usvojen je Ažurirani akcijski plan za integrirano upravljanje granicama, koji je objedinio provedbu mjera iz Strategije razvoja granične policije i Strategije integriranog upravljanja granicom koje je Vlada RH usvojila u svibnju 2005. godine.
• Izrađen Schengenski akcijski plan (nositelj izrade MUP RH) koji je usvojen od Vlade RH 09. ožujka 2007. god.
• Krajem 2006. i početkom 2007.godine donijete Izmjene i dopune Zakona o nadzoru državne granice (obavljanje granične kontrole nad ribarskim brodovima, izlazne granične kontrole stranih plovila, gradnje na području graničnog prijelaza i područja uz državnu granicu kao i zapriječavanja cestovnih komunikacija, pravni okvir za uspostavu Nacionalnog informacijskog sustava za upravljanje državnom granicom)
• U siječnju 2005. godine ustrojena je Mobilna jedinica za provedbu nadzora državne granice - u 2 godine djelovanja ostvareni odlični rezultati
• Dana 3. svibnja 2006. godine potpisan je Sporazum o suradnji u integriranom upravljanju granicom, kojeg su potpisali razni resori i tijela državne uprave (unutarnji poslovi, financije, poljoprivreda, šumarstvo i vodno gospodarstvo, zdravstvo i socijalna skrb i Državni inspektorat
• Dana 29. ožujka 2007. god. potpisan je Sporazum o suradnji u nadzoru državne granice s Bosnom i Hercegovinom
• Od siječnja 2004. godine do travnja 2007. godine, na snagu je stupilo 6 novih ugovora o predaji i prihvatu osoba kojih je boravak nezakonit, i to s: Republikom Albanijom, zemljama Beneluxa, Češkom Republikom, Kraljevinom Norveškom, Republikom Slovenijom i Srbijom i Crnom Gorom
• Dana 08. listopada 2005. godine, potpisana Kapošvarska izjava o uspostavi bilateralne kontaktne točke sa Slovenijom i trilateralne sa Slovenijom i Mađarskom
• U suradnji s Fakultetom elektrotehnike i računarstva u Zagrebu pokrenut novi projekt pod nazivom „Sustav elektroničkih registracijskih pločica plovila – ERP2“, u mnogome će pridonijeti nadzoru sigurnosti plovidbe svih vrsta plovila i učinkovitosti nadzora hrvatskog teritorijalnog mora. Cilj implementacije ovog sustava je daljnje jačanje integriranog nadzora plave granice
• U suradnji s Vladom Velike Britanije i Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM) od prosinca 2006. godine, provodi se i projekt „Tehnička izgradnja kapaciteta i povećanje prekogranične suradnje na državnoj granici između Republike Hrvatske i Republike Srbije“ - Realizacijom ovog projekta ponovno je potvrđena spremnost Republike Hrvatske da ispuni preuzete obveze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koje se odnose na regionalnu suradnju u jugoistočnoj Europi. Ovaj projekt doprinosi jačanju granične sigurnosti i mjerama koje Republika Hrvatska provodi u procesu približavanja Europskoj uniji


Pojačanim akcijama i kampanjama odlučno protiv „kriminaliteta na kotačima“

• Donesen Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa 2006. - 2010.
• Donesen Zakon o sigurnosti prometa na cestama i izrada 39 pratećih provedbenih propisa
• Ustrojena nova Mobilna jedinice prometne policije „Kobre”
• Uloženo 100.000.000 kuna u opremanje prometne policije
• prilikom donošenja novog Zakona o sigurnosti prometa na cestama, u ljeto 2004. godine provedena je kampanja o osnovnim ciljevima toga zakona
• u okviru NPSCP-a upravo je u tijeku nova medijska kampanja za sigurnost prometa - realizirana tri audio i tri video spota
• Intenzivirana suradnja s prometnim policijama susjednih zemalja

Uspješno sprječavanje i suzbijanje kriminaliteta

• Kako bi bili što uspješniji u borbi protiv svih oblika kriminaliteta, unutar Odjela za međunarodnu policijsku suradnju u rujnu 2006. godine ustrojen je Odsjek Europola, unutar Odjela gospodarskog kriminaliteta formiran je Odsjek za kompjuterski kriminalitet i zaštitu intelektualnog vlasništva u ožujku 2003. godine i Odsjek za korupciju u srpnju 2007. godine, a u travnju ove godine Odjel terorizma i ratnih zločina razdvojen je na Odjel terorizma i ekstremnog nasilja i Odjel ratnih zločina
• U oblasti općeg kriminaliteta u 2004., 2005. i 2006. godini uočljiva je tendencija otkrivenih i prijavljenih kaznenih djela, dok se razriješenost kreće u rasponu od 47-57 %
• Otvorena je posebna rubrika na web stranici MUP-a na kojoj se u stavci „ potrage“ nalaze snimke nepoznatih počinitelja kaznenih djela te se građani pozivaju na suradnju u pogledu identifikacije tako snimljenih počinitelja
• Zabilježen je i znatan pad broja kaznenih djela ubojstava u odnosu na 2004. godinu, uz dobru otkrivačku djelatnost od oko 95% prosječno, što izravno utječe na pozitivan osjećaj stanja sigurnosti
• Uređena internetska stranica na temu maloljetničke delinkvencije, kaznenopravne zaštite djece i maloljetnika i obiteljskog nasilja, te je intenzivirana suradnja s Poliklinikom za zaštitu djece
• U suradnji s OESS/ODIHR proveden je program obuke policijskih službenika za suzbijanje zločina iz mržnje
• Aktivno se radi na suzbijanju organiziranog kriminaliteta gdje posebno izdvajamo akcije „Okidač“, „Indikativ“, te akciju „Put“
• Sustavno se radi na suzbijanju kriminaliteta zlouporabe opojnih droga - krajem 2005. godine usvojena nova Nacionalna strategija suzbijanja zlouporabe opojnih droga u Republici Hrvatskoj za 2006.-2012. godinu
• U suzbijanju koruptivnog djelovanja usvojeni su mehanizmi i standardi koje je usvojila Europska unija, a u kriminalističkim obradama zahvaćeni su segmenti pravosuđa, zdravstva i državne uprave

Borba protiv terorizma

• Međuresorska radna skupina izradila je Prijedlog Akcijskog plana Nacionalne strategije za suzbijanje terorizma
• U rujnu 2006. godine na Policijskoj akademiji Ministarstva unutarnjih poslova organiziran znanstveno-stručni skup „Ljudski resursi u suzbijanju terorizma, čime se izravno utječe na bržu prilagodbu nacionalnog obrazovnog sustava za borbu protiv najveće globalne prijetnje današnjice - međunarodnoga terorizma


Azil – ustavna i moralna obveza Republike Hrvatske

• Jedan od preduvjeta ulaska Hrvatske u Europsku uniju je i izgradnja sustava azila koji će u potpunosti biti usklađen s europskim standardima. Nastavno na to, 1. srpnja 2004. na snagu je stupio Zakon o azilu, kojim je osigurana stvarna i učinkovita provedba ustavne odredbe kojom je predviđeno da strani državljani i osobe bez državljanstva mogu dobiti utočište u Republici Hrvatskoj osim ako su progonjeni za nepolitičke zločine i djelatnosti oprečne temeljnim načelima međunarodnog prava
• Ustrojen je Odsjek za azil, Informacijsko-dokumentacijski centar koji prikuplja, obrađuje i pohranjuje informacije o zemljama podrijetla tražitelja azila, te Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za rješavanje žalbi tražitelja azila i azilanata
• 1. lipnja 2006. godine uspostavljeno je Prihvatilište za tražitelje azila na lokaciji u Kutini
• U Republici Hrvatskoj, 15. studenog 2006. godine prvi je put jednoj osobi priznato pravo na azil. Prvim priznavanjem prava na azil Hrvatska je učinila važan korak prema potpunom funkcioniranju sustava azila, u skladu sa Ženevskom konvencijom o statusu izbjeglica i europskim standardima i praksom, ocijenio je UNHCR
• Radi potrebe dodatnog usklađivanja azilnog zakonodavstva sa zakonodavstvom i praksom zemalja članica Europske unije kao i uklanjanja uočenih nedostataka u postojećem Zakonu, u srpnju je donesen novi Zakon o azilu, koji bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2008. godine.


Za četvrtinu veći proračun – isplaćeni svi zaostaci policijskim službenicima

• Proračun MUP-a za 2007.g. veći je za 24.24% u odnosu na 2004. godinu (781,86 mil.kn) obzirom da je Vlada Republike Hrvatske prepoznala važnost ulaganja u program Javni red, sigurnost i upravne poslove iz kojeg se financiraju policijski poslovi i drugi poslovi Ministarstva unutarnjih poslova
• Zahvaljujući potpori Vlade RH u razdoblju od 2004. do travnja 2007. godine isplaćeno je 460.000.000,00 kn za kamate i glavnicu nepodmirenih potraživanja djelatnika po sudskim ovrhama zbog toga što se u razdoblju od 2001. do 2004. nisu poštivala prava zaposlenika iz Kolektivnog ugovora. Naime, na početku 2004. godine u Ministarstvu je zatečeno 10177 predmeta zbog nepodmirenih potraživanja, a koja su se najvećim dijelom odnosila na nepoštivanje prava zaposlenika iz Kolektivnog ugovora.
• MUP od 2004. godine dosljedno provodi Kolektivni ugovor
• Državna revizija je za poslovanje Ministarstva unutarnjih poslova za 2006. godinu dala bezuvjetno pozitivno mišljenje.


Nove investicije u informatičku opremu, tehnologiju i vozila

• U razdoblju od 2004. do 2007. za potrebe MUP-a od informatičke opreme nabavljeno je: 36 servera, 2184 osobna računala, 175 prijenosnih računala, 1223 laserska pisača, 610 mrežnih laserskih pisača i 248 matričnih pisača
• U okviru obnove voznog parka nabavljeno je 1065 vozila, a u planu za 2007. godinu je zanavljanje voznog parka Ministarstva sa još 1131 vozilom
• Uveden TETRA sustav čime je analogni radiokomunikacijski sustav zamijenjen je digitalnim, uz istodobnu sustavnu izobrazbu policijskih službenika i dodatnu edukaciju stručnjaka. TETRA je jedan od najvažnijih projekata MUP-a, vrijedan više od 200 milijuna kuna
• U Centru za kriminalistička vještačenja „Ivan Vučetić“ u rujnu prošle godine, u rad je pušten trenutno najmoderniji u Europi sustav za automatsku identifikaciju otisaka prstiju – AFIS u vrijednosti 1.700.000,00 €.
• Realiziran Projekt Nadogradnja Informacijsko dokumentacijskog centra za potrebe službi koje se bave pitanjem azila u vrijednosti 180.000,00 €
• Realiziran Projekt razmjene podataka između Centra za vozila Hrvatske i MUP-a Realiziran Projekt unaprjeđenja obavljanja očevida prometnih nesreća u vrijednosti 1.000.000 kn
• Projekt Osposobljavanje vozača i tehnički pregled vozila u vrijednosti 100.000 kn
• Realiziran Projekt Elektronska razmjena podataka između MUP-a i Hrvatske parking udruge u vrijednosti 375.000 kn.
• Realiziran Projekt Obnavljanje informatičke opreme po liniji rada prometne policije u vrijednosti 2.800.000 kn.
• U provedbi je Projekt Obnavljanje informatičke opreme Ministarstva u vrijednosti 9.500.000,00 kn
• Realiziran Projekt Zbirka podataka o prijestupnicima i događajima na športskim natjecanjima u vrijednosti 250.000 kn
• Uveden sustav CODIS (Common DNA Index System) koji u Centru za kriminalistička vještačenja služi za spremanje i pretraživanje rezultata bioloških vještačenja
• 20. srpnja 2007. godine pokrenut projekt Obavještavanja građana o izrađenim osobnim dokumentima putem SMS poruka, s ciljem brže i kvalitetnije komunikacije s građanima i rasterećivanja gužvi na šalterima. To konkretno znači da će građani prilikom podnošenja zahtjeva za izradom osobnih dokumenata, u svim policijskim upravama u RH, moći navesti i broj svog GSM uređaja na koji će dobiti poruku o vremenu i mjestu podizanja gotove isprave. Nakon slanja obavijesti građaninu broj mobitela brisat će se iz informacijskog sustava MUP-a.


Ulaganja u infrastrukturu

• Potpuno obnovljeno i stavljeno u funkciju odmaralište u Dramlju
• Dogovoren projekt obnove i uređenja 3 PU i 2 PP po modelu JPP
• Djelomično je preuređeno policijskog edukativno-turističkog središta u Valbandonu nedaleko od Pule, koje će postati središtem za obuku i odmor hrvatskih i policijskih službenika iz europskih zemalja
• U sljedećih godinu dana u adaptaciju i izgradnju novih objekata uložit će se više milijuna eura

Reforma policijskog obrazovanja i kadrovske politike

• Nakon što je 2002. godine ukinuta srednja policijska škola i potpuno zapostavljen sustav policijskog osposobljavanja, na Policijskoj akademiji danas se stvaraju pretpostavke i uređuje infrastuktura za suvremeno osposobljavanje policijskih službenika – novi sustav obrazovanja i dopunskog stručnog usavršavanja policije
• Izrađen Program srednjoškolskog obrazovanja odraslih za zanimanje policajac (2005. godine) i pripadajući Katalog znanja i sposobnosti
• 15. ožujka 2006. godine započeto školovanje za generaciju od 305 polaznika koji su završili Program u lipnju ove godine i raspoređeni su na rad po policijskim upravama diljem RH
• U ovoj školskoj godini na Visoku policijsku školu, čiji je program usklađen s Bolonjskom deklaracijom, na izvanredni studij upisano je po 200 polaznika na svaku godinu (I. i II.) Ove godine upisat će se 150 polaznika na izvanredni studij i prvi put nakon 2002. godine 50 polaznika na redovni studij


Nova kadrovska politika – u 2007. godini 1500 novih djelatnika

• Tijekom razdoblja 2004. g. do lipnja 2007. g. u sustav je primljeno 1713 novih zaposlenika.
• Sukladno Zaključcima Vlade RH od 24. listopada 2004. godine i od 02. ožujka 2006. godine, ponovno je u službu primljen veći broj policijskih službenika kojima je po isteku roka raspolaganja 2001. i 2002. godine prestala služba u ovom Ministarstvu.
• U tijeku je postupak prijama 1200 policijskih službenika srednje stručne spreme, koji će se u okviru jednogodišnjeg programa osposobiti za zanimanje policajac. Također, traje i natječaj za prijam u službu još 250 policijskih službenika više i visoke stručne spreme, uz prijam 100 državnih službenika raznih profila za potrebe MUP-a RH
• U okviru programa PHARE 2005 nominiran je i odobren projekt „Strenghtening Human Resources Management, Education and Training at the Ministry of Interior” – „Jačanje upravljanja ljudskim resursima, sustava obrazovanja i obuke Ministarstva unutarnjih poslova - Policijske akademije“. Svrha: poboljšanje kapaciteta Ministarstva unutarnjih poslova RH u svezi upravljanja ljudskim potencijalima i unaprjeđenje sustava policijskog obrazovanja i obuke, a sve u skladu s jačanjem učinkovitosti i motivacije zaposlenika Ministarstva.
• Početkom svibnja 2006. godine počela je pravno djelovati Zaklada policijske solidarnosti, koja je nedugo zatim počela ispunjavati svoju osnovnu zadaću, odnosno pružati novčanu potporu najugroženijim policijskim službenicima Ministarstva unutarnjih poslova i njihovim obiteljima
• Pokrenut je projekt stambenog zbrinjavanja za policijske službenike, a radi se o posebnom modelu stanogradnje koji se realizira u suradnji s lokalnim zajednicama,


Približavanje i članstvo u Europskoj uniji - strateški prioritet Republike Hrvatske

• U siječnju 2005. godine ustrojen je Odjel za europske integracije i mirovne misije
• U rujnu 2005. god. izrađen je dokument „Postignuća MUP-a RH“ u odnosu na proces pridruživanja EU
• Krajem veljače 2006. god. u Bruxellesu je održan bilateralni screening za Poglavlje 24. „Pravda, sloboda i sigurnost“. Prema Izvješću EK koje je uslijedilo nakon bilateralnog screeninga, RH je u poglavlju 24. ostvarila dobar napredak te je navedeno kako su poduzeti konkretni koraci analize i usklađivanja u većini područja
• Europska komisija je MUP-u do sada odobrila ukupno 18 CARDS i PHARE projekata, od čega 3 Regionalna CARDS projekta. Ukupna vrijednost projekata u MUP-u financiranih od strane EU je 40. 741. 500 €. Od toga je ukupna vrijednost nacionalnih projekata 31.397.500 €, a regionalnih 9.444.000 €
• Do sada je uspješno završeno sedam nacionalnih CARDS projekata i 2 regionalna CARDS projekta, a trenutno se u fazi provedbe i pripreme nalazi 9 projekata, od čega je 1 Regionalni CARDS projekt
• U sklopu programiranja za IPA-u 2007, MUP je nominirao 3 projekta
• Upućena su dva policijska službenika u Stalnu misiju pri EZ –u u Bruxellesu


Doprinos jačanju međunarodne sigurnosti - hrvatski policajci u mirovnim misijama

• MUP RH u posljednje dvije i pol godine intenzivno doprinosi jačanju međunarodne sigurnosti kroz sudjelovanje u međunarodnim mirovnim misijama. Uspostavljena je jasna i transparentna procedura za upućivanje policijskih službenika u mirovne misije i donesen Pravilnik
• Od siječnja 2005. godine, policijski službenici Ministarstva unutarnjih poslova RH sudjeluju u mirovnim misijama UN-a na Kosovu, u Istočnom Timoru i na Cipru
• Osim sudjelovanja u mirovnim misijama UN-a, hrvatski policijski službenici sudjeluju i u NATO/ISAF misiji u Afganistanu (od 2004.) i u Međunarodnom policijskom centru za obuku u Jordanu (JIPTC)
• Upućeni policijski službenici su stalno pohvaljivani od međunarodne zajednice čime je potvrđeno naše strateško opredjeljenje da ne šaljemo kvantitetu nego kvalitetu što je posebno prepoznato od Ujedinjenih naroda i SAD-a
• Dosad je u svim misijama, uključujući i one koji su trenutno na zadatku, sudjelovalo ukupno 35 policijskih službenika


Jačanje međunarodne policijske suradnje

• U međunarodnim kontaktima Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske ima značajno mjesto. Tome svjedoči činjenica da su sa 29 država sklopljeni bilateralni ugovori o policijskoj suradnji, dok su sa 13 država ovakvi ugovori u pripremi
• Dana 13. siječnja 2006. godine Republika Hrvatska zaključila je Sporazum o operativnoj i strateškoj suradnji sa Europolom, koji je stupio na snagu 16. kolovoza 2006. godine.
• Temeljem Sporazuma, u Ravnateljstvu policije Ministarstva unutarnjih poslova ustrojena je nacionalna jedinica za ostvarivanje suradnje sa Europolom.
• Pokrenuta provedba novog modela međunarodne policijske suradnje kroz sudjelovanje inozemnih policijskih službenika u zajedničkim ophodnjama s hrvatskim kontakt-policajcima u policijskim upravama na moru tijekom turističke sezone u Republici Hrvatskoj. Do sada potpisani Memorandumi o suradnji sa policijama Mađarske, Austrije, Francuske


Borba protiv trgovanja ljudima i krijumčarenja migranata

• S ciljem jačanja kapaciteta hrvatske policije u borbi protiv trgovanja ljudima i krijumčarenja migranata te usvajanja najboljih standarda i prakse EU, 4. prosinca 2006. godine započeo je projekt „Obuka policijskih službenika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske u području trgovanja ljudima i krijumčarenja migranata“. Ključni partneri ovog projekta Uprave za granicu Ministarstva unutarnjih poslova, vrijednog 112.000 funti, su Vlada Velike Britanije, koja financira projekt kroz Global Opportiunities fond i Međunarodna organizacija za migracije u RH (IOM).

Reforma sustava odnosa s javnošću

• Redizajnirana je web stranica MUP-a, s ciljem prerastanja u Portal, a u tijeku je završetak projekta dizanja web stranica policijskih uprava i pojedinih ustrojstvenih cjelina (CKV, Policijska akademija i sl.)
• ustrojena je web redakcija
• S ciljem jačanja unutar sustavne komunikacije, u rujnu 2006. godine ponovno je pokrenuto glasilo MUP RH pod nazivom „MUP – Mir, Ugled, Povjerenje
• Intenzivirana je web komunikacija s građanima, napravljene dvije mail adrese (za upite građana) u nepunih 8 mjeseci ove godine zaprimljeno je i odgovoreno na više od 2000 upita građana, što je dvostruko više nego u istom razdoblju 2006. godine
• Profesionalizirana su radna mjesta glasnogovornika u svim policijskim upravama
• Ustrojen je Ured glasnogovornika u ravnateljstvu policije
• 2006. godine realiziran je vrlo uspješan projekt izdavanja zbirke viceva o policajcima „Policija, otvorite molim”
• U pripremi je nova kampanja prikupljanja oružja i podizanja svijesti javnosti, povezana s donošenjem novog Zakona o oružju koji stupa na snagu 1. rujna ove godine, a koja će se provoditi u suradnji MUP-a i Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP)

Suradnja sa Zakladom Ana Rukavina

• U svibnju ove godine dogovorena suradnja Zakladom Ana Rukavina, koja uključuje organiziranje akcija dobrovoljnog darivanja krvi za tipizaciju od strane djelatnika MUP-a RH, a koje imaju za cilj pomoć oboljelima od leukemije i limfoma. Djelatnici MUP-a RH pokazali su da i na ovaj način sudjeluju u spašavanju ljudskih života, te još jednom potvrdili slogan: „PRVI U RATU, PRVI U MIRU“.

• Uspješno su provedene već 2 akcije, a slijedi organiziranje velike zajedničke akcije na Dan policije 29. rujna na Jarunu i organiziranje akcija u svim Policijskim upravama na teritoriju Republike Hrvatske.

Suradnja sa Fakultetom elektronike i računarstva u Zagrebu

• 4. travnja 2007. godine potpisan „Sporazum o znanstveno-tehničkoj suradnji na poslovima modernizacije informacijsko-komunikacijskog sustava MUP-a“, odnosno Sporazum za „Društvo znanja“ sa Fakultetom elektronike i računarstva u Zagrebu
• Ovim Sporazumom definira se suradnja ovih dviju institucija na području razvoja i modernizacije informacijskog i komunikacijskog sustava MUP-a, razmjena tehnologijskih znanja i znanja iz informacijskih znanosti, računarstva i telekomunikacija.

Vjerujemo da smo u posljednje četiri godine hrvatsku policiju približili hrvatskim građanima te da ćemo zajedničkim snagama zajamčiti mir i sigurnost cijeloj društvenoj zajednici, otvoriti novi prostor za još bolje poznavanje osebujnosti policijskog posla i opravdati slogan MIR, UGLED I POVJERENJE.

U cilju postizanja unapređenja zdravlja pučanstva, poboljšanja organizacije i rada zdravstvenih službi, ali i promicanja zdravog načina života, sprječavanja i suzbijanja zdravstvenih rizika, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi pristupilo je izradi strateških i provedbenih dokumenata. Usvojena je «nacionalna strategija razvitka zdravstva 2006-2011.», koja je prepoznata i pozitivno ocijenjena od svih relevantnih institucija koje sudjeluju i prate zdravstvenu politiku.


Nacionalni zdravstveni programi

• Nacionalni preventivni zdravstveni programi
Preventivni pregledi osiguranih osoba starijih od 50 godina
- provođenje preventivnih pregleda u sklopu primarne zdravstvene zaštite kod osiguranih osoba starijih od 50. godina.
- rano otkrivanje niza bolesti poput bolesti srca i krvnih žila, bolesti visokog krvnog tlaka, šećerne bolesti ili slabokrvnosti.

Program ranog otkrivanja raka dojke

- Program u sklopu kojega se svim ženama u Republici Hrvatskoj u dobi od 50 do 69 godina omogućuje svaku drugu godinu rendgensko snimanje dojki – mamografija. U toj dobnoj skupini ima oko 560 000 žena. Osnovni ciljevi nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke su otkriti rak dojke u početnom (lokaliziranom) stadiju u velikog broja žena i time smanjiti smrtnost od raka dojke za 20-25% pet godina nakon početka provođenja programa.

• Nacionalni epidemiološki usmjereni programi

Nacionalni program intervencijske kardiologije je pokrenut sredinom 2005.godine.

- Odlični rezultati čine ovaj program zasigurno jednim od najvećih recentnih uspjeha hrvatskoga zdravstva. Konkretno, smrtnost od infarkta srca u županijskim bolnicama kretala se početkom 2004. godine oko 15 -20%, a danas u 2007.godine iznosi 5-10%.
- Uspostava centara koji uz promptnu reakciju zbrinjavaju bolesnike s infarktom srca značajno su smanjili smrtnost od te bolesti na čitavom teritoriju Republike Hrvatske jer je dostupnost invazivne metode u liječenju infarkta srca postala jednaka za sve građane u Hrvatskoj.

Nacionalni program zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolesti.

- Program ponajprije obuhvaća rano otkrivanje šećerne bolesti u osoba starijih od 50 godina putem određivanja koncentracije šećera u krvi tijekom redovitih pregleda svake dvije godine, a uvodi se i sustav savjetovališta za osobe sa šećernom bolesti.

• Nacionalni posebni programi

Program transplantacijske medicine.
Broj transplantacija organa je u zadnje tri godine izrazito porastao što transplantacijsku medicinu u Hrvatskoj čini prepoznatom u Europi. Republika Hrvatska 25.svibnja 2007. postala je punopravna članica najvećeg stručnog udruženja u Europi –Eurotransplanta.
Preporod transplantacijske medicine rezultat je donošenja suvremenih zakonodavnih rješenja, ali i posebnog načina financiranja koji je inauguriran 2006. godine.
Po prvi puta u povijesti formirane su jedinstvene liste čekanja čime je osiguran razvidan i objektivan proces dodjele organa.

Osnivanje posebnog fonda skupih lijekova

- u iznosu od dvjesto milijuna kuna čiji je zadatak podmiriti troškove liječenja bolesnika s jako skupim lijekovima, lijekovima koje su bolesnici do tada često morali sami plaćati. “
- omogućio je svim građanima Republike Hrvatske, bez obzira na njihov socijalni ili materijalni status besplatno liječenje s najskupljim i najsuvremenijim lijekovima za liječenje niza nasljednih bolesti ponajprije u djece (zloćudnih tumora, hemofilije, hepatitisa C ili multiple skleroze).

Ulaganja u medicinsku opremu i prostorne kapacitete – policentrični razvoj

- u četiri godine mandata Vlade premijera Sanadera u infrastrukturu zdravstvenog sustava Republike Hrvatske uloženo je sveukupno 2,8 milijardi kuna,
- inauguriran je sustav objedinjene javne nabave medicinske opreme čime se za isti iznos novaca nabavlja veća količina kvalitetnije opreme.

Projekt financiranja bolnica prema dijagnostičko terapijskim skupinama

- u sve akutne bolnice u Hrvatskoj uvodi se postupno novi sustav financiranja po modelu dijagnostičko-terapijskih skupina koji podrazumijeva plaćanje bolnicama na temelju obavljenih usluga, a ne samo na temelju broja postelja,
- postići će se porast učinkovitosti jer će se točnom evidencijom pratiti sve što je učinjeno, a iznosi plaćanja bit će pravičniji.Omogućiti će se i uspoređivanje s institucijama sličnog ili istog ranga diljem svijeta.

Nova politika lijekova

- dvije liste lijekova (osnovna i dopunska),
-osnovna lista bez participacije pa je njihova dostupnost jednaka za sve građane Republike Hrvatske, bez obzira na njihov materijalni ili socijalni status i činjenicu da li su ili nisu oslobođeni plaćanja participacije.

Ulaganja u kadrove

Model plaćenog pripravničkog staža
- osiguravanjem financijskih sredstava u Državnom proračunu u iznosu od 90 milijuna kuna u potpunosti se financira pripravnički staž visoke i više stručne spreme zdravstvenih radnika, a plaćeni pripravnički staž (šest mjeseci) zdravstvenih radnika sa srednjom stručnom spremom osigurava se preko poslodavca, kao obveza.

Specijalističko usavršavanje zdravstvenih djelatnika
- u razdoblju od 2004. do lipnja 2007. godine Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi odobrilo je ukupno 2756 specijalizacija i užih specijalizacija


Informatizacija sustava zdravstva i socijalne skrbi

- U cilju racionalizacije i boljeg funkcioniranja zdravstvenog sustava kao i sustava socijalne skrbi u Hrvatskoj Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi pokrenulo je opsežan projekt informatizacije svih njenih segmenata.

Osiguranje kvalitete u zdravstvu

-osiguranje pravedne dostupnosti zdravstvene usluge, cjelovite, točne i razumljive obavještenosti, sigurnosti postupaka dijegnostike i liječenja prema najvišim standardima medicine i partnerskog odnosa sa zdravstvenim radnicima u postupku suodlučivanja,

Zdravstvena knjižica od rođenja do punoljetnosti

- novi sustav praćenja zdravstvene zaštite djece a posebno praćenje rasta i razvoja djece,
- zdravstveni dokument koji ima svako dijete, a u posjedu je roditelja s ciljem da se u njemu nađu najznačajniji zdravstveni podaci o djetetu.
Ona osigurava kvalitetnu komunikaciju između različitih profila zdravstvenih djelatnika, ali i ukazuje na problem djeteta sa zdravstvenim rizicima.

Liste čekanja

- od 2006. godine zakonskim odredbama omogućeno je da se prvi pregled kod liječnika- specijaliste mora načiniti unutar najviše 30 dana. U protivnom, pacijent –bolesnik ima pravo obaviti pregled bilo gdje drugdje u Hrvatskoj, uključujući i privatni sektor, a iznos koji će platiti u cijelosti će biti podmiren od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje,
- omogućena je dostupnost informacija o stanju listi čekanja na web stranicama kliničkih bolničkih ustanova i web stranici Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi.

Socijalna skrb

U sustavu socijalne sigurnosti u Hrvatskoj, koji čine mirovinski i zdravstveni sustav, socijalna zaštita nezaposlenih, te obiteljska politika, socijalna skrb predstavlja posljednju socijalno-zaštitnu mrežu sa svrhom zbrinjavanja i uključivanja u društvo socijalno najugroženijih građana, odnosno socijalno osjetljivih skupina.

Prava i korisnici u sustavu socijalne skrbi

• Prava u sustavu socijalne skrbi

- sustav socijalne skrbi nudi širok spektar prava koja se ukratko mogu podijeliti na novčana davanja, usluge i institucijske, odnosno izvaninstitucijske oblike skrbi. U sustavu socijalne skrbi evidentirano je 244.245 korisnika, što znači da je udjel ovih osoba u odnosu na ukupni broj stanovnika u Republici Hrvatskoj 5,5%.
- u Hrvatskoj postoji 80 centara za socijalnu skrb s 25 podružnica koji obavljaju preko 146 funkcija koje se ugrubo mogu podijeliti na javne ovlasti u području socijalne skrbi, obiteljsko-pravne i kazneno-pravne zaštite, stručno-analitičke poslove, financijske i druge poslove.
- domovi socijalne skrbi pružaju usluge stanovanja, dnevnog boravka, prehrane, odijevanja, održavanja osobne higijene, brige o zdravlju, odgoja i obrazovanja, osposobljavanja, radnih aktivnosti, psihosocijalne rehabilitacije, organiziranja slobodnog vremena, njege i dr. - U Hrvatskoj djeluje 69 državnih domova s ukupno 8.505 korisnikom, 46 županijskih domova za starije i nemoćne osobe s 10.205 korisnika i 89 doma drugih osnivača s 5.571 korisnika.

• Korisnici u sustavu socijalne skrbi

- korisnici socijalne skrbi su samci i obitelji koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba, dijete s invaliditetom ili psihički bolesno dijete i dijete prema kojem je ili bi trebala biti primijenjena mjera obiteljskopravne ili kaznenopravne zaštite, osoba koja je u nevolji zbog poremećenih odnosa u obitelji, žrtva obiteljskog nasilja ili drugih oblika društveno neprihvatljivog ponašanja, te odrasla osoba kojoj je radi invalidnosti, starosti, psihičke bolesti, trajnih promjena u zdravstvenom stanju, ovisnosti ili drugih razloga potrebna pomoć.

Projekt razvoja sustava socijalne skrbi

U tijeku je provođenje Projekta razvoja sustava socijalne skrbi koji se financira iz Investicijskog zajma Svjetske banke, a kojim će se nastojati uspostaviti novi, racionalniji i djelotvorniji sustav usmjeren prema socijalno najugroženijim građanima, odnosno socijalno osjetljivim skupinama. Projektom se želi postići bolja usmjerenost socijalnih naknada, raznovrsnost usluga, a time i kvalitetnija skrb o korisnicima.

• Informatizacija sustava socijalne skrbi i poboljšanje prostornih uvjeta ustanova socijalne skrbi

- informatizacijom sustava nastojati će se poboljšati administracija u sustavu socijalnih pomoći kroz primjenu novog organizacijskog modela u centrima za socijalnoj skrbi.

- - Projektom će se poboljšati infrastrukturni uvjeti u centrima za socijalnu skrb i to putem izgradnje 13 novih objekata i adaptacije 13 postojećih, te povećanje sigurnosnih uvjeta u domovima za smještaj korisnika ulaganjem u poboljšanje sanitarno-higijenskih uvjeta – u 57 domova socijalne skrbi.

Civilno društvo

- u razdoblju od 2004. do 2007. godine dodijeljene su financijske potpore udrugama osoba s invaliditetom i udrugama koje se bave socijalnom i humanitarnom djelatnošću u ukupnom iznosu od 90,0 mil. kn, iz sredstava osiguranih u Državnom proračunu RH i iz dijela prihoda od igara na sreću.
- financirani su osnovni troškovi djelovanja nacionalnih saveza udruga osoba s invaliditetom u ukupnom iznosu od 16.832.818,00 kn iz sredstava osiguranih u Državnom proračunu RH i iz dijela prihoda od igara na sreću. U udrugama osoba s invaliditetom zaposleno je ukupno 65 stručnih radnika u 2005. i 2006. godini. U tijeku su pripreme za zapošljavanje još 30 stručnih radnika.
- s računa Zaklade “Ivana Brlić Mažuranić” isplaćene su jednokratne novčane pomoći u iznosu od 4.400,00 kn na račune 124 djece – invalida rata, temeljem podataka iz službene evidencije Uprave za zaštitu žrtava i sudionika rata ovog ministarstva.
- obavljen je nadzor nad izvršavanjem 179 ugovora (za projekte, osnovnu djelatnost, građevinske adaptacije i opremu za rad) o financijskoj potpori zaključenih s udrugama.

• Ljetovanje djece iz udomiteljskih obitelji

- u suradnji s Hrvatskim Crvenim križem Gradskim društvom Crvenog križa Zagreb, u 2006. i 2007. godini organizirano je desetodnevno ljetovanje školske djece smještene u udomiteljskim obiteljima u Hostelu «Villa rustica» u Novom Vinodolskom. Ovim projektom je u 2006. godini obuhvaćeno 1043 djece osnovno školske i srednjoškolske dobi te u 2007. godini cca. 1500 djece kojima je rješenjem centra za socijalnu skrb priznato pravo na skrb izvan vlastite obitelji kao stalni smještaj u udomiteljskoj obitelji.
- u suradnji s Hrvatskim Crvenim križem Gradskim društvom Crvenog križa Županja, u 2006. godini, organizirano je desetodnevno ljetovanje u odmaralištu Rogoznica za 50-ero djece osnovnoškolske i srednjoškolske dobi s područja Vukovarsko-srijemske županije koja su rješenjem centra za socijalnu skrb smještena u udomiteljskim obiteljima.

Zakonodavna aktivnost

• Zakon o socijalnoj skrbi

- radi pojednostavljenja postupka, objedinjavanja prava i smanjenja administriranja, te uvođenje novog prava na status roditelja njegovatelja donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi

• Zakon o udomiteljstvu

- u svrhu daljnjeg unapređivanja izvaninstitucijskih oblika skrbi i prevencije institucionalizacije izrađen je posebni propis o udomiteljstvu, kao tradicionalnom obliku skrbi u Republici Hrvatskoj. Nacrtom prijedloga Zakona o udomiteljstvu na jedinstven se način propisuju prava, obveze i zadaće, kako udomitelja, tako i centara za socijalnu skrb, što je i u skladu s osnovnim ciljevima reforme socijalne skrbi.

Strategija stvaranja hrvatskoga društva temeljena na znanju razrađena je u dvama dokumentima – Planu razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. – 2010. te Znanstvenoj i tehnologijskoj politici Republike Hrvatske 2006. – 2010., koje je kao razvojne dokumente prihvatila Vlada Republike Hrvatske. Na temelju tih dokumenata te brojnih domaćih i stranih preporuka, u cijelome su sustavu obrazovanja i znanosti pokrenute promjene, duboko zasnovane na dugoj tradiciji hrvatskoga školstva i znanosti, ali i na najboljim iskustvima europskih i drugih zemalja
O opredjeljenju Vlade Republike Hrvatske za društvo znanja svjedoči pet osnovnih odrednica: započeti reformski procesi u obrazovnome sustavu (osnovno, srednje, visoko) i u sustavu znanosti, izgradnja infrastrukture, povećanje ulaganja i novo zapošljavanje u sustavu te povećanje plaća za zaposlene u sustavu obrazovanja i znanosti.

1. Povećanje ulaganja u sustav obrazovanja i znanosti. U razdoblju od 2003. do 2007. godine proračun Ministarstva povećan je za 37,95% (2,9 milijarda kuna). U istom razdoblju ulaganja za visoko obrazovanje povećana su za 48,7% (781 milijuna kuna), dok je samo za kapitalna ulaganja na sveučilištima iz državnog proračuna osigurano oko 800 milijuna kuna. Osim toga, osigurani su krediti za izgradnju sveučilišnih kampusa u ukupnom iznosu od oko tri milijarde kuna, čime će se riješiti problem nedostatka prostora za mnoge fakultete. U spomenutome razdoblju ulaganja u osnovno obrazovanja povećana za 32,1% (1.024 milijarda kuna), dok su ulaganja u srednje obrazovanje povećana za 29,1% (467 milijuna kuna).

2. Nova radna mjesta. Od 2004. do 2007. godine u sustavu su obrazovanja i znanosti otvorena 5.688 novih radnih mjesta što je do sada zasigurno najveći zabilježeni porast zapošljavanja u ovome sustavu. Samo za znanstvene novake otvoreno je 1.457 novih radnih mjesta. U proračunu za 2007. godinu osigurana su sredstva za potrebno zapošljavanje u osnovnom i srednjem školstvu, za nova razvojna mjesta u visokom obrazovanju te za znanstvene novake u sustavu znanosti i visokoga obrazovanja. Otvaranje novih radnih mjesta pretpostavka je za uvođenje prvoga stranog jezika u prve i drugoga stranog jezika u četvrte razrede osnovne škole, uspješnu provedbu Bolonjskoga procesa, pomlađivanje ljudskih resursa u sustavu znanosti te podizanje kvalitete obrazovnoga sustava u cijelosti.

3. Povećanje plaća zaposlenih u sustavu obrazovanja i znanosti. U proračunu za 2007. godinu osigurana su sredstva za povećanje plaća u sustavu obrazovanja i znanosti u iznosu od 642 milijuna kuna. Za godinu 2007., 2008. i 2009. porast osnovice za obračun plaće bit će 6% godišnje, dok će se za 2010., 2011. i 2012. godinu osnovica uvećavati za realni rast bruto domaćega proizvoda umanjen za 1 postotni poen. Uz ovaj porast, sljedećih će se šest godina na plaću pridodati i dodatci u iznosu od: 2007. godine - 2%, 2008. godine - 2,1%, 2009. godine - 2,2%, 2010. godine - 2,2%, 2011. godine - 2,2%, 2012. godine - 2,3%. Svaki porast osnovice i svi dodatci obračunavaju se kumulativno te će tako projicirani rast plaća iznositi oko 61% za svih šest godina uz pretpostavku da će osnovica u posljednje tri godine rasti 6%.

4. Isplata naslijeđenih dugova i potraživanja iz razdoblja od 2000. do 2003. Na početku mandata, u prosincu 2003. godine, u Ministarstvu je zatečen niz nepodmirenih potraživanja koja se odnose na razdoblje od 2000. do 2003. godine u procijenjenom iznosu od 1,2 milijarda kuna. Ministarstvo je do prosinca 2006. godine isplatilo 385,2 milijuna kuna, a procjena je kako je nagodbama ušteđeno oko 530 milijuna kuna. Za smjenski rad i božićnicu potpisano je gotovo 40.000 nagodbi.

5. Škologradnja. U razdoblju od 2004. do 2007. godine iz sredstava državnoga proračuna i programa CEB V financirala se izgradnja ili dogradnja 288 školskih objekata (od toga je samo na otocima izgrađeno ili dograđeno oko 40 školskih objekata). Iz decentraliziranih je sredstava za kapitalna ulaganja u osnovne i srednje škole u razdoblju od 2004. do 2007. godine uloženo 1.024 milijarda kuna, a samo u 2005. godini sredstva su uložena u 406 osnovnih škola i 109 srednjih škola. Programom pomoći razvoju infrastrukture u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave EIB II, u naredne je četiri godine osigurano 300 milijuna eura, od čega će se, prema procjenama, na obrazovanje iskoristiti oko74 milijuna eura (550 milijuna kuna). Navedeni bi se iznos okvirno trebao uložiti u ukupno 161 građevinu. U iduće je četiri godine iz udruženih sredstava državnoga proračuna i iz zajma Svjetske banke za škologradnju i opremanje škola osigurana milijarda kuna te uskoro kreće projekt dogradnje, rekonstrukcije i izgradnje 60 osnovnih te 13 srednjih škola cilj kojega je ukidanje izvođenje nastave u trima smjenama u svim osnovnim i srednjim školama. U proračunu Ministarstva za 2007. godinu osigurano je 80 milijuna kuna za projekt škologradnje.

6. Besplatni udžbenici. Projekt Vlade RH i Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa uvođenja besplatnih udžbenika od školske godine 2007./2008. jedan je od do dosada najvećih projekata u hrvatskome školstvu. Ovo je jedna od poticajnih mjera kojom se svim učenicima u Republici Hrvatskoj pruža Ustavom zagarantirano jednako pravo na obrazovanje a roditeljima olakšava školovanje njihove djece. Vrijednost je ovoga projekta u tome što je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa osiguralo svim učenicima osnovnih škola potpuno nove udžbenike (419), usklađene s novim Nastavnim planom i programom za osnovnu školu koji je donesen u kolovozu 2006. godine. Od ove će školske godine udžbenici vrijediti više godina, bit će u vlasništvu škola te će ih nasljeđivati svaka slijedeća generacija učenika.
Osim besplatnih udžbenika za sve učenike osnovnih škola, osigurani su i besplatni udžbenici, besplatan prijevoz te smještaj u učeničke domove za sve učenike prvih razreda srednjih škola u Republici Hrvatskoj. Tijekom naredne četiri godine kroz Nacionalni program mjera za uvođenje obveznoga srednjoškolskog obrazovanja besplatni udžbenici, prijevoz i smještaj u učeničke domove uvest će se za učenike svih razreda srednjih škola. Nacionalni program predviđa uvođenje obveznoga školovanja za svu djecu u Republici Hrvatskoj i to do završetka srednje škole, odnosno do stjecanja prve kvalifikacije.
O veličini i zahtjevnosti ovoga projekta najbolje govore podatci da se udžbenici dostavljaju u 2.440 škola (uključujući i područne škole) i to za 452.000 učenika. U 24.000 razrednih odjela ukupno se distribuira 8.648.000 udžbenika.

7. Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS). HNOS je rezultat angažmana šire znanstvene i stručne javnosti u pripremi kojega je sudjelovalo više od 500 stručnjaka. Nakon uspješne eksperimentalne provedbe, HNOS, tj. Nastavni plan i program temeljen na HNOS-u od školske je godine 2006./2007. uveden u sve osnovne škole u Hrvatskoj. Vanjsko vrjednovanje HNOS-a i Eksperimentalnoga nastavnog plana i programa za osnovnu školu temeljena na HNOS-u, a koje je proveo Institut za društvene znanosti »Ivo Pilar«u školskoj godini 2005./2006., pokazalo je da su učenici »eksperimentalnih škola« rasterećeni od preopširnih enciklopedijskih sadržaja, načini poučavanja su osuvremenjeni, intenziviran je individualizirani rad s učenicima, što je rezultiralo novim kompetencijama i boljim učeničkim postignućima. U inicijalnom i završnom testiranju sudjelovalo je 13.439 učenika eksperimentalnih i kontrolnih škola, a rezultati obrazovnih i odgojnih postignuća pokazali su kako učenici eksperimentalnih škola procjenjuju boljim ili većim: ozračje koje vlada u školi, učestalost samostalnoga rada, važnost uloge škole u pripremi učenika za život. Jednako tako, učenici u eksperimentalnim školama u većem su broju (8) testova znanja (ukupno 44 testa) pokazali bolje znanje od učenika u kontrolnim školama.

8. Državna matura i vanjsko vrjednovanje obrazovanja. Kao priprema za državnu maturu Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o srednjem školstvu (NN, 81/05) uvedeni su nacionalni ispiti kao trajni sustav vanjskoga vrjednovanja rada i postignuća te unaprjeđivanja i osiguravanja kvalitete. Ispite provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) u suradnji sa srednjim školama i drugim ustanovama koje izvode programe srednjoškolskoga obrazovanja odraslih. Time je, po prvi put u RH, uspostavljeno vanjsko vrjednovanje obrazovanja čime će se osigurati ujednačavanje obrazovnih postignuća učenika u cijeloj RH.
Od 2. do 5. svibnja 2006. godine nacionalni su ispiti provedeni među učenicima prvoga razreda gimnazijskoga programa. Na ispite se prijavilo 13.358 učenika, a pristupilo im je 98,98% učenika. Ove godine, nacionalni su ispiti provedeni 21. veljače među učenicima drugih razreda gimnazijskoga programa. Na ispite se prijavilo 13.080 učenika, a ispitima je pristupilo 96,80% učenika. Od 29. do 31. svibnja nacionalni su ispiti provedeni i među učenicima prvoga razreda gimnazijskoga programa (uzorak od 2.5000 učenika) kao i među učenicima prvoga razreda četverogodišnjih strukovnih škola (svih 25.000 učenika). Nacionalni su ispiti od 18. do 19. travanja 2007. godine provedeni i među učenicima osmih razreda osnovnih škola (uzorak od 10.600 učenika) koji su ispite pisali iz hrvatskoga jezika (98,35%) i matematike (97,66%).
Nacionalnim će se ispitima osigurati ujednačivanje obrazovnih postignuća učenika, a da bi učenici na svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava u svim dijelovima Republike Hrvatske radili u jednakim uvjetima, 11. rujna 2006. godine imenovano je Vijeće za pedagoški standard sa zadaćom izradbe jedinstvenoga Pedagoškoga standarda koji će vrijediti za sve dječje vrtiće i škole u Republici Hrvatskoj te Vijeće za kurikulum koje će izraditi Okvir nacionalnoga kurikuluma odgoja i obrazovanja. Vijeće je početkom ljeta izradilo Strategiju za izradbu i razvoj nacionalnoga kurikuluma za predškolski odgoj, opće obvezno obrazovanje i srednje obrazovanje nakon koje će uslijediti izradba Okvira nacionalnoga kurikuluma koji će donijeti vrijednosti i ciljeve odgoja i obrazovanja, kompetencije koje učenici trebaju steći na razini predškolskoga odgoja, osnovnoga i srednjeg obrazovanja, temeljna i strukovna obrazovna područja, standarde nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti (odgojitelja i učitelja te nastavnika općih i strukovnih predmeta).
Cilj je da državna matura, s vremenom, zamijeni prijamne ispite na visokim učilištima.

9. Srednja škola za sve. Projekt produljenja trajanja obveznoga školovanja jedan od najzahtjevnijih i najznačajnijih projekata za Republiku Hrvatsku, koja uz Republiku Makedoniju, ima najkraće trajanje obveznoga obrazovanja u Europi. Na temelju podataka Ministarstva, Državnoga zavoda za statistiku (DZS) i Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ), od školske godine 2003./2004. do 2006./2007., koje su pohađale generacije učenika rođenih 1986., 1987. i 1988. godine, prosječan broj učenika po godini koji nije započeo ili nije završio srednju školu iznosi 9.274, odnosno 15,62%. Temeljem tih podataka procjenjuje se da bi u sljedećih deset godina bez srednje stručne spreme moglo ostati 80.236 učenika, odnosno 8.024 učenika godišnje. Kako bi smanjila broj učenika s nezavršenom srednjom školom i omogućila većemu broju njih daljnje školovanje te time poboljšala njihove izglede za zapošljavanje, ova je Vlada kroz niz poticajnih mjera, kao što su besplatni udžbenici, besplatan prijevoz i smještaj u učeničke domove te kroz osigurane materijalne i kadrovske uvjete nužne za provedbu, ponudila model, sredstva i mehanizme koji srednje školstvo čine dostupnim svima. Produljenjem trajanja školovanja država se obvezuje skrbiti nad učenikovim obrazovanjem do završetka srednje škole, tj. najmanje do prve kvalifikacije, odnosno zanimanja, čime se učeniku omogućuje stjecanje stručnih kompetencija i stručne osnove za nastavak obrazovanja. Na temelju Studije izvodljivosti koju su izradili Institut društvenih znanosti »Ivo Pilar« i institut za javne financije, a koja je definirala potrebe materijalnih ulaganja u škole i u učeničke domove te dala projekciju troškova prijevoza i udžbenika, Ministarstvo je izradilo Nacionalni program mjera za uvođenje obveznoga srednjoškolskog obrazovanja (najmanje do stjecanja prve kvalifikacije) kojim se sustavno i postupno uvodi obvezno srednjoškolsko obrazovanje. Nacionalni je program 21. lipnja 2007. godine usvojen od Hrvatskoga sabora. Za provedbu Nacionalnoga programa, samo u 2007. godini osigurano je 310 milijuna kuna.

10. Razvoj strukovnoga obrazovanja. Strukovno obrazovanje obuhvaća oko 70% srednjoškolskih učenika, a njegovo osuvremenjivanje i prilagodbu potrebama tržišta rada te stručnim i sveučilišnim studijima provodi Agencija za strukovno obrazovanje. Nakon provedene analize tržišta rada, u posljednje je dvije godine smanjen broj strukovnih sektora s 32 na 14, a broj strukovnih programa s 330 na 199. Konačni je cilj smanjiti broj programa na oko 150. Započelo se s razvojem informacijskoga sustava za prikupljanje, praćenje i analizu podataka iz strukovnoga obrazovanja (VETIS). Vlada RH je usvojila Polazne osnove Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira čije se donošenje očekuje krajem 2008. godine. Hrvatski kvalifikacijski okvir donijet će definirane obrazovne razine za kvalifikacije i zanimanja te biti usklađen s Međunarodnim standardom obrazovnih klasifikacija (ISCED).

11. Informatizacija škola. Usporedno s promjenama u sustavu obrazovanja i znanosti odvija se i izgradnja informacijskoga društva što podrazumijeva stalna unaprjeđenja informatičke infrastrukture. Završno s 2004. godinom sve su osnovne matične škole, 700 područnih škola i sve srednje škole priključene na Internet putem ISDN-a. Tijekom 2005., 2006. i 2007. godine pristup Internetu se modernizirao te je trenutačno 169 škola spojeno optikom 100Mbps na CARNet mrežu, 900 ADSL-om i 318 ISDN-om. Za neke otoke i ruralna područja (tzv. udaljene lokacije), u kojima nema odgovarajuće infrastrukture za kvalitetno povezivanje škola, u tijeku je testiranje pristupa CARNet mreži preko satelita. Kako bi se već od prvih dana školovanja učenicima omogućilo stjecanje potrebnih informatičkih vještina, koje su toliko neophodne na suvremenom tržištu rada, sve osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj opremljene su računalnim učionicama s pristupom na Internet. Osiguran je mrežni prostor za sve škole (1.400 škola) te adresa elektroničke pošte (e-mail) za svakoga učenika (600.000 učenika). Do kraja 2006. godine 4.500 učitelja, nastavnika i zaposlenika u osnovnom i srednjem školstvu dobilo je European Computer Driving License (ECDL) certifikat, dok je više od 10.000 učitelja, nastavnika različitih struka prošlo druge oblike stručnoga usavršavanja. Svi znanstveni instituti, ustanove visokoga obrazovanja i studentski domovi priključeni su na CARNet-ovu mrežu. Pristupna brzina je 1,2 gigabita, a korisnici su jedini u Europi koji imaju besplatan pristup. Početkom školske godine 2006./2007. stavljen je u funkciju integrirani sustav za upravljanje standardiziranim skupovima podataka (e-Matica) koji predstavlja temelj za razvoj EMIS-a, informacijskog sustava za upravljanje podacima u obrazovanju.

12. Provedba Bolonjskoga procesa. Uspješno je završena prva faza Bolonjskoga procesa koju je obilježilo ostvarivanje triju bolonjskih prioriteta: (1) preustroj studijskih programa sukladno Bolonjskome modelu (u postupku vrjednovanja 828 sveučilišnih i stručnih studija sudjelovalo je oko 1.050 domaćih i inozemnih recenzenata, izvjestitelja i stručnih suradnika), (2) uvođenje prakse priznavanja inozemnih visokoškolskih kvalifikacija usklađene s preporukama Lisabonske konvencije te (3) izgradnja sustava jamstva kvalitete. U Londonu je od 17. do 18. svibnja 2007. godine održana dvodnevna Ministarska konferencija o Bolonjskom procesu na kojoj su sudjelovale delegacije iz 46 država potpisnica Bolonjske deklaracije. Prema izvještaju o provedbi Bolonjskoga procesa za 46 zemalja, Republika je Hrvatska iznimno napredovala te je ocijenjena prosječnom ocjenom četiri. Za čak pet područja, od ukupno 12, dobila je najvišu ocjenu - 5. Koliki je napredak Republika Hrvatska ostvarila govori i podatak da je prije dvije godine na zadnjoj ministarskoj konferenciji u Bergenu ocjenjena prosječnom ocjenom tri.

13. Osnivanje novih veleučilišta. U protekle su dvije godine osnovana veleučilišta u Vukovaru, Kninu, Gospiću, Šibeniku i Slavonskom Brodu, u skladu s politikom policentričnoga razvoja visokoškolskoga sustava i osnivanja novih veleučilišta sukladno regionalnim potrebama. Osnivanje novih veleučilišta u županijskim centrima pridonijet će gospodarskome razvoju ovih područja kao i zadržavanju mladih ljudi. U suradnji s Fondom za razvoj i zapošljavanje Republike Hrvatske pokrenut je projekt razvoja stručnih studija u manjim urbanim sredinama za koji je u razdoblju od 2006. do 2009. godine osigurano 60 milijuna kuna.

14. Znanstvena i tehnologijska politika Republike Hrvatske 2006. - 2010. Strateški je i razvojni dokument koji određuje ciljeve i instrumente znanstvene i tehnologijske politike Vlade Republike Hrvatske u sljedećem srednjoročnom razdoblju. Glavni su ciljevi znanstvene i tehnologijske politike povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj i njihova veća učinkovitost, jačanje suradnje između sustava znanosti i gospodarstva te poticanje transfera znanja i tehnologija koji su nužni za razvoj konkurentnoga hrvatskog gospodarstva. U tome će veliku ulogu imati Poslovno-inovacijski centar Hrvatske – BICRO d.o.o. koji će financirati poslovne inkubatore i programe usmjerene na tehnologijski razvoj i komercijalizaciju te Hrvatski institut za tehnologiju – HIT d.o.o. koji pruža financijsku potporu tehnološki utemeljenome i inovativnom poduzetništvu te stručnu pomoć pri uspostavi start up i spin out tvrtki, pri čemu su glavni kriteriji inovativnost i razvoj novih tehnologija. HIT je osnovan prije Europskoga instituta za tehnologiju, koji upravo osniva Europska komisija.

15. Vrjednovanje znanstvenih programa i projekata. Postupak vrjednovanja znanstvenih projekata prijavljenih na natječaj za financiranje MZOŠ-a završen je 20. prosinca 2006. godine. Prijavljena su ukupno 2.732 projekta što je čak 46% više u odnosu na natječaj iz 2002. godine, kada je bio prijavljen 1.871 projekt. U postupku je vrjednovanja sudjelovalo 2.458 recenzenata od kojih 30% stranih što je čak 123% više recenzenata u odnosu na ciklus iz 2002., kada je sudjelovalo oko 1.100 recenzenata. Nakon provedenoga postupka vrjednovanja prihvaćena su 1.968 projekata, a odbijeno 764 što daje ukupnu prolaznost od 72%. Usporedbe radi, 2002. godine prolaznost znanstvenih projekata bila je 87,5%. Ovim postotkom prolaznosti projekata i podizanjem kriterija vrjednovanja, približavamo se standardima zemalja Europske unije. Za financiranje odobrenih znanstvenih projekata u državnom proračunu za 2007. godinu osigurano je 142,5 milijuna kuna što je povećanje od 48,7 milijuna kuna, odnosno 52% više u odnosu na 2002. godinu.
Temeljem vrjednovanja znanstvenih projekata iz prvoga ciklusa, prosudbene skupine ocijenile su znanstvene programe. Ukupno je bio prijavljen 441 znanstveni program. Za ugovaranje prihvaćeno je 318 (72%) znanstvenih programa. Elementi ocjenjivanja znanstvenih programa bili su: pretpostavke i ciljevi predloženog programa istraživanja, plan i metodologija programa istraživanja, međusobna suradnja projekata, ocjena integracije projekata u program te kompetentnost voditelja programa. Dodatni kriteriji za prihvaćanje programa bili su: najmanje tri pozitivno ocjenjena i ugovorena projekta, a među njima morao je biti i znanstveni projekt voditelja programa.

16. Povratak hrvatskih znanstvenika iz inozemstva. Nakon Prvoga kongresa hrvatskih znanstvenika iz domovine i inozemstva, održanoga krajem 2004. godine pokrenuti su projekti »priljeva mozgova«, umrežavanje hrvatskih znanstvenika te stvaranje Hrvatskoga znanstvenog portala kao sveobuhvatnoga mrežnog servisa za hrvatsku znanstvenu zajednicu u domovini i inozemstvu. Ministarstvo je od 2005. godine potaknulo povratak 44 hrvatska znanstvenika, a u tijeku su pripreme za povratak još 15 znanstvenika. Drugi kongres, održan u Splitu od 7.  10. svibnja 2007. godine, nastavak je inicijative međusobnog povezivanja i povratka znanstvenika. Tijekom Kongresa izrađene su temeljne smjernice, upute i konkretni akcijski planovi razvoja Republike Hrvatske kao društva temeljena na znanju za razdoblje do 2010. godine. Na Kongresu je potpisana i zajednička Izjava čiji su potpisnici ukazali na napredak Republike Hrvatske u procesu pripremanja za punopravno članstvo i pridruživanje Europskoj uniji te naglasili kako je do 2010. godine nužno nastaviti s rastom ulaganja u znanost i obrazovanje. S tim u svezi, i dalje će se podupirati Nacionalna zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske, program »Jedinstvo uz pomoć znanja« te još snažnije poticati uključivanje hrvatskih znanstvenika iz inozemstva u sustav znanosti u Republici Hrvatskoj.

17. Međunarodna suradnja

FP6. Od 1. siječnja 2006. godine Hrvatska je postala punopravnom članicom Šestoga okvirnog programa za istraživanje, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti (FP6) koji na europskoj razini predstavlja glavni okvir za aktivnosti u području znanosti, istraživanja i inovacija te treću najveću stavku u proračunu Europske unije – 17,5 milijarda eura. Hrvatska je od otvaranja ovoga programa 2002. godine do stupanja u punopravno članstvo u njemu sudjelovala u statusu treće zemlje što joj je ograničavalo pristup natječajima. Hrvatska je u Šestom okvirnom programu koji se odnosi na razdoblje 2002. – 2006. godine, potpisala oko 100 ugovora, temeljem kojih je partnerima iz Hrvatske odobreno financiranje aktivnosti u ukupnom iznosu od oko 10 milijuna eura.

FP7. Vlada Republike Hrvatske donijela je 31. svibnja 2007. godine odluku o potpisivanju međudržavnoga sporazuma za pristupanje Republike Hrvatske Sedmome okvirnom programu za istraživanje, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti koji se provodi u razdoblju 2007.  2013. godine, a za koji je Europska komisija osigurala proračun od 50,5 milijarda eura. Sporazum je u ime Vlade RH 13. lipnja 2007. godine u Bruxellessu potpisao Ministar znanosti, obrazovanja i športa. Temeljne koristi od sudjelovanja u Sedmome okvirnom programu su bolje iskorištavanje postojećih hrvatskih istraživačkih kapaciteta kroz sudjelovanje u zajedničkim projektima s istraživačkim organizacijama u Europskoj uniji, mogućnost odobravanja velikih istraživačkih projekata u iznosu od nekoliko milijuna kuna po projektu kao i poticanje istraživanja za potrebe gospodarstva Republike Hrvatske i jačanje njegove konkurentnosti. Sudjelovanje u Sedmome okvirnom programu dovest će do jačanja regionalnoga istraživačkoga i tehnološkog potencijala u Republici Hrvatskoj te do povećanja broja radova znanstvenika iz Republike Hrvatske u znanstvenim časopisima s međunarodno priznatom recenzijom. Kako bi sudjelovanje Republike Hrvatske u Sedmome okvirnom programu bilo što uspješnije, Ministarstvo provodi mjere koje uključuju stalno jačanje administrativne strukture koja pruža potporu korisnicima projekata pri njihovoj pripremi i provedbi te organizira seminare, radionice i skupove o pojedinim potprogramima Sedmoga okvirnog programa i financijskom upravljanju projektima.

18. Šport. U lipnju 2006. godine donesen je novi Zakon o športu kojim se utvrđuje dugoročna politika razvoja športa i stavlja naglasak na poticanje športa djece, mladeži i studenata te daje prednost djeci u korištenju školskih dvorana i zabranjuje uklanjanje ili prenamjenu već postojeće javne športske građevine ili površine. S tim u svezi, a na poticaj Ministarstva, u prosincu 2006. godine osnovan je Hrvatski školski športski savez (HŠŠS) kao krovno tijelo školskoga športa u koji su se udružili županijski školski športski savezi i Školski športski savez Grada Zagreba. Budući da se u RH trenutačno, od ukupno 600.000 učenika, športom bavi njih samo 120.000, potreba za osnivanjem ovakvoga krovnoga školskoga športskog saveza je nesporna.

19. Zaključenje pregovora s Europskom unijom za poglavlja Znanost i istraživanje i Obrazovanje i kultura. Analitički pregled (screening) za poglavlja 25. Znanost i istraživanje i 26. Obrazovanje i kultura uspješno je dovršen polovicom studenoga 2005. godine. Pregovori za poglavlje 25. Znanost i istraživanje otvoreni su i zatvoreni 12. lipnja 2006. godine, a pregovori za poglavlje 26. Obrazovanje i kultura otvoreni su i zatvoreni 11. prosinca 2006. godine jer su već tijekom analitičkoga pregleda riješena sva bitna pitanja. Tijekom pregovora, Europska je komisija procijenila da se hrvatska politika u području znanosti i istraživanja razvija u istome smjeru kao znanstvenoistraživačka politika Europske unije te da su hrvatski znanstvenoistraživački kapaciteti dovoljno razvijeni za uključivanje u programe Europske unije. Također, utvrđena je velika stopa usklađenosti hrvatskoga sustava obrazovanja s onima u europskim zemljama.