Vijesti
9. 3. 2020.

O izazovima s kojima se susreću hrvatske nacionalne manjine u europskim državama

Saborski Odbor za Hrvate izvan RH održao je tematsku sjednicu „Hrvatska manjina u Europi“, s ciljem da se od predstavnika hrvatskih nacionalnih manjina izravno čuju problemi koje imaju te pronađu najbolji prijedlozi za njihovo rješavanje.

Predsjednika Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Božo Ljubić (HDZ) u uvodnom je izlaganju istaknuo činjenicu da Hrvatska kontinuirano osnažuje podršku hrvatskoj nacionalnoj manjini u Europi, što je posebno vidljivo u zadnje četiri godine.

Hrvatska je ponosna na Hrvate izvan RH, oni su visoko na listi prioriteta ove Vlade!

Naglasio je da je cilj ove sjednice da se od predstavnika hrvatske nacionalne manjine u 12 europskih zemalja čuju problemi i izazovi s kojima se susreću te pronaći najbolje prijedloge za njihovo rješavanje koji će biti upućeni na razmatranje i usvajanje nadležnim državnim institucijama.

Priznavanje hrvatske nacionalne manjine u Sloveniji

Sudionike je u ime predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića pozdravio potpredsjednik akademik Željko Reiner koji je napomenuo da se razina manjinske zaštite smatra izrazom demokratičnosti neke države.

- RH zasigurno prednjači u Europi kad je u pitanju zaštita prava nacionalnih manjina. Stoga želimo da pitanje hrvatske manjine bude visoko na dnevnom redu drugih država.

Izdvojio je da je nužno riješiti pitanje priznavanja hrvatske nacionalne manjine u Sloveniji te dodao da je i osobno o tome u više navrata razgovarao s predsjednicima slovenskog parlamenta.

- Također, Hrvatska se već dulje vrijeme zalaže i da predstavnik Hrvata u mađarskoj Narodnoj skupštini ima pravo glasa, a ne da je samo na razini glasnogovornika bez prava odlučivanja.

Problemi Hrvata u 12 europskih zemalja

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas predstavio je aktivnosti i projekte koje provodi njegov Ured kao koordinirajuće tijelo Vlade RH za naše sunarodnjake u inozemstvu, a u nastavku sjednice predstavnici hrvatske nacionalne manjine iz Mađarske, Austrije, Bugarske, Slovenije, Crne Gore, Češke, Italije, Sjeverne Makedonije, Rumunjske, Slovačke, Slovenije i Srbije izvijestili su nazočne o problemima s kojima se susreću u tim državama.

Naglašeno je da ni u Bugarskoj i Sjevernoj Makedoniji Hrvati nisu priznati kao nacionalna manjina, dok su u Italiji priznati samo djelomično - kao jezična manjina.

Srbija ne provodi međudržavni sporazum

U nekim su pak zemljama poput Srbije Hrvati priznati kao nacionalna manjina, ali se ne provodi međudržavni sporazum o njihovim pravima.

To se prvenstveno odnosi na nerealizirane stavke sporazuma koje se tiču prava na zajamčene manjinske predstavnike u Narodnoj skupštini Srbije, pokrajinskoj Skupštini Vojvodine te općinskim i gradskim vijećima - čime se sustavno krše prava hrvatske nacionalne manjine.

Ljubić: Očekujemo da Srbija napokon Hrvatima osigura zajamčenu zastupljenost u predstavničkim tijelima

Bokeljska mornarica & Kolo sv. Tripuna

Kada je u pitanju Republika Crna Gora, istaknuto je da Hrvati imaju svog predstavnika u parlamentu, međutim, postoji problem oko prijave za zaštitu kulturne baštine i tradicije „Hrvatske bokeljske mornarice“ i Kola sv. Tripuna na UNESCO-ovu listu.

Naglašeno je da na tom planu Hrvatska treba pomoći da se to kulturno dobro Hrvata iz Boke kotorske zaštiti podnošenjem zajedničke prijave predstavnika hrvatske nacionalne manjine i Crne Gore.

U Boki kotorskoj s predstavnicima Hrvata i biskupom Janjićem: Otvaramo „Hrvatsku kuću“ u središtu Kotora!

Jačanje suradnje

Predstavnici hrvatske nacionalne manjine pohvalili su suradnju sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan RH, kao i sa saborskim Odborom za Hrvate izvan RH, te izrazili nadu za poboljšanjem svog položaja u zemljama u kojima im status nije riješen.

Kontinuirano povećavanje potpore Hrvatima iz BiH, iseljeništvu & našoj nacionalnoj manjini u 12 europskih država

Također su naglasili važnost povećanja ulaganja u stručne i znanstvene kapacitete hrvatske nacionalne manjine te jačanja aktivnosti vezanih uz učenje hrvatskog jezika i poticanja svih vidova suradnje pograničnih županija s pripadnicima hrvatske nacionalne manjine. Rečeno je i da se za buduću suradnju i projekte trebaju koristiti financijska sredstva iz EU fondova.

Zaključci

Na kraju sjednice podijeljeni su zaključci koje su pripremili Odbor i Središnji državni ured, kako bi se na njih svojim primjedbama i dopunama očitovali svi sudionici, nakon čega će prvo biti razmotreni na redovnoj sjednici Odbora za Hrvate izvan RH, a potom upućeni nadležnim hrvatskim institucijama i predstavnicima hrvatske nacionalne manjine u Europi.

Na sjednici su sudjelovali i članovi saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, ostali zainteresirani zastupnici, predstavnici Ministarstva vanjskih i europskih poslova te Hrvatske matice iseljenika, kao i Instituta za društvene znanosti „Ivo Pilar“, Instituta za migracije i narodnosti, Hrvatske radio televizije, Matice Hrvatske...

A A A