Vijesti
1. 10. 2021.

Da, u plusu smo 50 milijardi kuna! Da, osigurali smo dodatnih 25 milijardi eura! Ali nismo u EU-u samo da uzmemo što više novca

Andrej Plenković na konferenciji o EU fondovima u Opatiji: Da, u mandatu naše Vlade podigli smo ugovorenost EU sredstava s 9 na 123%, od čega je već isplaćeno više od 60%! Da, nova, rekordna sredstva za koja smo se izborili snažna su poluga za brzi gospodarski oporavak te zelenu i digitalnu tranziciju koji jamče nova radna mjesta. Bitne su nam, međutim, i vrijednosti na kojima europski projekt počiva: demokracija, vladavina prava, tržišno-socijalno gospodarstvo i, svakako, kršćansko načelo solidarnosti, koje je protkano kroz sve EU politike i kroz suočavanje sa svim krizama.

Predsjednik Vlade RH i HDZ-a otvorio je dvodnevnu hibridnu konferenciju „Dani regionalnog razvoja i fondova EU - Nove prilike“, koju organizira Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije i na kojoj se predstavljaju Višegodišnji financijski okvir 2021-2027, Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) te već postignuti rezultati u provedbi projekata, ali i novi izazovi.

Konferencija u Opatiji usmjerena je na aktere regionalnog razvoja na svim razinama, a istodobno je i prilika za razmjenu iskustava, umrežavanje i jačanje suradnje s ciljem učinkovitije provedbe projekata u novom financijskom razdoblju.

50 milijardi u plusu - poruka skepticima & izolacionistima

Na početku svog obraćanja Andrej Plenković je podsjetio da je Europska komisija ovog tjedna Hrvatskoj isplatila avans od 818 milijuna eura iz NPOO-a:

- To je dobro, to je poticaj svima nama za provedbu NPOO-a. No još je važnije to što smo na današnji dan u plusu 50 milijardi kuna, toliko je Hrvatska više dobila iz EU proračuna nego što je u nj uplatila! To je poruka svima onima koji dvoje o tome je li bilo pametno, od samog početka hrvatske demokracije i samostalnosti, imati jasno zacrtani politički cilj integracije u Europsku uniju.

Hrvatskoj uplaćen predujam od 6.14 milijardi kuna za provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti!

Važnosti članstva u EU

Dodao je da je Hrvatska već osam godina članica EU-a, da je se uvažava, ali i da nismo ušli u EU samo da uzmemo što više novca, nego su nam bitne vrijednosti na kojima europski projekt počiva, a to su demokracija, zaštita ljudskih prava, vladavina prava, tržišno-socijalno gospodarstvo i, svakako, kršćansko načelo solidarnosti, koje je protkano kroz sve EU politike i kroz suočavanje sa svim krizama:

- Covid kriza bila je bez presedana, s jako malo zajedničke nadležnosti u području zdravstva. Države članice EU-a stale su skupa, uložile ne samo u zaštitnu opremu, zajedničke epidemiološke mjere, kontrole, suradnju, nego i u istraživanja koja su dovela do otkrića cjepiva, nabavu tog cjepiva, distribuciju i postupno vraćanje u koliko-toliko normalne okvire života. To govorim jer često kao da se zaboravlja što su bili temeljni ciljevi našeg članstva.

I Hrvatska je, uz pomoć EU-a, premostila tu krizu bez socijalne frakture, bez otpuštanja radnika, bez vala stečajeva - podcrtao je Plenković.

Za rekordna EU sredstva sami smo se izborili!

Naglasio je da tranzicijske zemlje srednje i istočne Europe, koje su živjele u totalitarnim sustavima, imaju jednu glavnu odrednicu: kako uloviti korak s onima koji su se mogli razvijati u demokraciji, u tržišnom gospodarstvu, kapitalizmu, osobnoj odgovornosti, poduzetništvu i konkurentnosti. Procijenio je da ćemo taj korak uhvatiti oko 2030.

Podsjetio je da nas je pandemija lani koštala 35 milijardi kuna, a štete od dva razorna potresa 129 milijardi kuna, naglasivši da je za razvoj Hrvatskoj u novom razdoblju iz EU-a osigurano 25 milijardi eura:

- Naš je cilj bio neutralizirati štete i dobiti što više. I ništa se nije, kako tvrde neki „analitičari“, dobilo po defaultu. Naši su pregovori s EK krenuli u svibnju 2018. i borili smo se da Hrvatska, s obzirom da je jedina članica EU-a koja nije koristila više od jedne financijske perspektive, dobije što više sredstava u novom 7-godišnjem proračunu. Borili smo se, naravno, i prošle godine - dok je RH predsjedala Vijećem EU-a - da instrument „EU Iduće generacije“ bude izdašan, pravodoban, i da brzo omogući gospodarski oporavak i jačanje otpornosti naše ekonomije.

Dobro iskoristiti razdoblje političkog mira

Hrvatska je u tom dogovoru prošla sjajno - nastavio je predsjednik Plenković - ukupno je dobila 9.5 milijardi eura:

- To je generacijska prilika! Posebno sada kada imamo svojevrsni politički mir. Lokalni izbori nedavno su održani, a Vlada ima tri godine do idućih parlamentarnih izbora. Zahvaljujući rekordnim EU sredstvima, sjajnoj turističkoj sezoni i odgovornoj politici naše Vlade gospodarski rast bit će iznad svih projekcija!

Hrvatska se brzo vratila na put gospodarskog oporavka - S optimizmom gledamo na rast BDP-a u 2021. godini!

U tom kontekstu izdvojio je četiri cilja koje RH želi ostvariti koristeći benefite članstva u EU-u:

- Prvo, veću konvergenciju s onima koji su razvijeniji od nas. Drugo, da sva sredstva iz EU fondova potiču ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske. Nema kraja Lijepe Naše u kojem nismo bili i za koji ne znamo što mu je važno. Treći su cilj zelena i digitalna tranzicija, dok je četvrti, najvažniji, podići standard hrvatskih građana.

Schengen & eurozona - ostavština ove Vlade

Plenković je također rekao da će ostavština mandata ove Vlade biti ulazak u Schengenski prostor i europodručje:

- I toga se nismo odjednom dosjetili, nego je to čvrsti kontinuitet europske usmjerenosti naše Vlade i pune identifikacije s europskim procesom. No danas na hrvatskoj političkoj sceni postoje dvije vrste aktera - oni koji su identificirani s tim procesom i oni koji u tome nisu nikako sudjelovali. Nestvarna je razlika između saziva Hrvatskog sabora 2011-2015, koji je nakon referenduma konsenzusom ratificirao Ugovor o pristupanju, i ovog danas. Da smo tada imali sadašnju zastupničku strukturu, nisam siguran kako bi to glasovanje prošlo.

Neće uspjeti politikantski pokušaji sprječavanja ulaska Hrvatske u eurozonu!

Stoga je važno da vi koji razumijete dignete glavu - poručio je Plenković - da objasnite ovima drugima zašto je bitan Schengen, zašto je bitno europodručje i koje sve prednosti donosi:

- Vaš se glas treba čuti. Nijedna od 7 članica koje su kasnije ušle u Uniju nije imala referendum o euru. Euro je dio obaveze koju smo preuzeli ulaskom u EU. Schengen i eurozona dvije su dublje integracije koje će Hrvatsku učiniti potpuno ravnopravnom svakoj drugoj članici EU-a.

Veselim se da će ovo desetljeće Hrvatsku učiniti bitno razvijenijom i boljom nego što je do sada! - zaključio je predsjednik Vlade RH i HDZ-a.

A A A