Premijer Andrej Plenković znatno je povećao pomoć Hrvatima u Vojvodini & osnažio našu povezanost s matičnom državom!
Darko Baštovanović, međunarodni tajnik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV): Suradnja s Ministarstvom znanosti i obrazovanja omogućila je implementaciju obrazovnih programa i stipendiranje naših studenata, a s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU-a potaknula je niz projekata koji izravno doprinose gospodarskom razvoju naše zajednice. Veća financijska pomoć Hrvatske osigurava nam bolju realizaciju inicijativa koje su ključne za očuvanje našeg identiteta, našeg jezika, kulture i tradicije, te za unapređenje standarda.
Donosimo i ostale naglaske iz opsežnog intervjua koji je Darko Baštovanović, inače magistar politologije i europskih studija, dao za portal „Mi mladi“ (Svjetski savez mladih Hrvatska):
Vlada RH & HDZ - naši zastupnici na međunarodnoj razini
Pomoć Vlade RH ne samo da jača hrvatsku zajednicu u Vojvodini, već i produbljuje njene veze s matičnom državom. Osim one financijske, ključna je i politička potpora koju Hrvatska pruža. Kao članica Europske unije, RH aktivno zagovara prava i interese vojvođanskih Hrvata, koristeći svoj položaj da utječe na politike koje podržavaju prava nacionalnih manjina. Taj pristup odražava dublju strategiju koja ima za cilj osigurati da se potrebe naše zajednice adekvatno adresiraju u procesu Srbije ka integraciji u EU.
U kontekstu europskih integracija, jasno je da Hrvatska igra ključnu ulogu u promicanju prava i interesa Hrvata u Vojvodini, zastupajući naše interese na međunarodnoj razini te potičući dijalog i suradnju koji su neophodni za postizanje tog cilja.
Ne smijemo ispustiti iz vida ni činjenicu da je HDZ jedna od najaktivnijih i najuglednijih članica Europske pučke stranke (EPP), vladajuće političke grupacije u Europskom parlamentu. A ni to da je članica DSHV-a Jasna Vojnić, predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji, zastupnica u Klubu HDZ-a u Hrvatskom saboru.
O folkloru, obrazovanju i znanosti
Hrvata u Republici Srbiji, prema zadnjem popisu 2022. godine, ima 39.107, od čega ih na teritoriju Vojvodine živi 32.684. Svjesni smo, međutim, da je broj Hrvata daleko veći. Strah uslijed i dalje postojećeg antihrvatskog resantimana u Srbiji utječe na nevoljnost očitovanja svog nacionalnog identiteta.
Unatoč tome, ostali smo živa zajednica, s visokom razinom konsolidiranosti svojih institucija. Mi smo zajednica koja kontinuirano djeluje na očuvanju svojeg identiteta, bilo da se radi o etnofolklornim sadržajima i kulturnim manifestacijama, koji jesu najmasovniji vid svjedodžbe pripadnosti jednome narodu, pa sve do najzahtjevnijih procesa kao što su znanstveni angažman i političko djelovanje.
Tako primjerice Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, koji predstavlja jedinu profesionalnu instituciju u području naše kulture, djeluje i kao relevantna znanstvena institucija.
O ključnoj ulozi Katoličke Crkve
Katolička Crkva igra ključnu ulogu u očuvanju hrvatskog identiteta u Vojvodini, osobito od 90-ih godina prošlog stoljeća, kada su političke okolnosti ograničavale djelovanje hrvatskih institucija. U to vrijeme Crkva je postala središnje mjesto okupljanja ne samo za vjerske, već i za kulturne i nacionalne aktivnosti. Većina Hrvata u Vojvodini (oko 98 %) izjašnjava se kao katolici, dok se samo oko 2% izjašnjava bez vjerske pripadnosti.
Ovaj postotak katolika jasno pokazuje koliko je vjerska pripadnost integrirana u sami identitet hrvatske zajednice. Održavanje mise na hrvatskom jeziku, kao i crkveni blagdani i obredi, osiguravaju Hrvatima isto jednu mogućnost da njeguju svoju kulturu i tradiciju. Crkve često organiziraju i kulturne događaje kao što su koncerti duhovne glazbe, izložbe i predavanja koja promoviraju hrvatsku povijest i umjetnost.
O ministru Tomislavu Žigmanovu
Nakon što je predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov postao ministar, pritisci na asimilaciju Hrvata u Srbiji nisu toliko izraženi kako su nekada bili. Njegovo imenovanje bilo je ključno u povećanju vidljivosti i političkog utjecaja vojvođanskih Hrvata.
Osim toga, nakon više od desetljeća stagnacije, zabilježeno je znatno povećanje financijskih sredstava namijenjenih radu tijela manjinske samouprave, što uključuje nacionalna vijeća nacionalnih manjina.
O zajamčenom mandatu za Hrvate
I dalje, međutim, postoje pojedine grupe koje se ne mire s konsolidacijom hrvatske zajednice. Ovo ukazuje na kontinuitet izazova s kojima se suočavamo, usprkos postojanju značajnih pomaka ka boljoj integraciji i priznanju prava nacionalnih manjina. Ovi problemi ukazuju na potrebu za stalnim naporima u jačanju zakonskih i institucionalnih okvira koji štite prava i identitet svih manjina, uključujući i hrvatsku zajednicu u Srbiji. Važno je kontinuirano raditi na stvaranju društva u kojem se razlike poštuju i gdje svaki građanin može slobodno izraziti svoj identitet i u istom uživati bez straha od negativnih posljedica.
Unatoč legislativnim okvirima koji teoretski štite prava nacionalnih manjina, hrvatska zajednica u praksi se suočava s nizom strukturalnih izazova koji ograničavaju našu punu integraciju i participaciju u političkom životu Srbije. Jedan od primarnih problema jest nedostatak proporcionalne zastupljenosti, slično modelu zagarantiranih mandata koji postoji za Srbe u Hrvatskoj, ali koji Hrvatima u Vojvodini nije dostupan. To dovodi do nedovoljne zastupljenosti naših interesa u parlamentarnim odlukama na svim razinama. Osim toga, Hrvati su podzastupljeni u javnoj i državnoj upravi, što smanjuje našu sposobnost utjecanja na politike koje direktno utječu na njihovu zajednicu.
INTERVJU U CIJELOSTI
Intervju koji je vodio kolega Damir Kopljar možete u cijelosti pročitati na donjem linku: