Sporazum Hrvatske i Slovenije o obnovi mostova osigurat će bolju prometnu povezanost & kvalitetniji život stanovništva u pograničnom području!
PVRH Andrej Plenković sastao se u Vinici s premijerom Robertom Golobom. U tom su pograničnom slovenskom naselju potpisali Sporazum o građenju, upravljanju i održavanju postojećih objekata za premošćivanje na državnoj granici. Hrvatsku i Sloveniju spajaju 23 pogranična mosta preko četiri rijeke - Kupe, Sutle, Drave i Mure - te se očekuje da će Sporazum u prvom redu poboljšati kvalitetu života stanovnika obiju država u tom pograničnom području. Dvojica premijera također su izrazili želju za nastavkom gospodarske i energetske suradnje, prije svega na upravljanju Nuklearnom elektranom Krško i izgradnji novog, zajedničkog bloka.
Hrvatski premijer istaknuo je važnost Sporazuma, poručivši da mostovi povezuju dva prijateljska naroda:
- Bolja gradnja, upravljanje i održavanje mostova osobito je na korist ljudima koji žive u pograničnom području, ali i svim drugima koji prelaze granicu. Ovo je jedan od malih, ali operativnih koraka za približavanje naših zemlja i naroda. Veselim se zajedničkom ulaganju u kvalitetnije mostove između dvije zemlje.
Premijer Golob također je izrazio zadovoljstvo potpisanim Sporazumom, kazavši da je on upravo namijenjen za granicu koja ne razdvaja, nego povezuje.
Jačanje dobrosusjedskih odnosa
PVRH Plenković poručio je da Hrvatska i Slovenija nastavljaju rješavati otvorena pitanja i jačati gospodarsku suradnju:
U proteklim godinama, odnosi dviju zemalja dovedeni su u fazu visokoga povjerenja, partnerstva fokusiranog na opću dobrobit. Za razliku od tema koje su ponekad u prošlosti kreirale određene tenzije među političkim strankama i u javnosti. Toga već godinama nema i to nije slučajno. U jačanje dobrosusjedskih odnosa i suradnju uloženo je puno zajedničkih napora.
Posebno je pohvalio predani rad slovenske ministrice za infrastrukturu Alenke Bratušek i hrvatskog ministra mora prometa i infrastrukture Olega Butkovića.
7,7 milijardi € trgovinske razmjene
Predsjednik Vlade RH i HDZ-a istaknuo je Sloveniju kao jednog od najvažnijih trgovinskih partnera Hrvatske:
- Prošle je godine naša trgovinska razmjena dosegnula 7,7 milijardi eura, što dovoljno govori o njenoj važnosti u gospodarskom smislu.
Dodao je da Hrvatska itekako cijeni kontinuirani dolazak ogromnog broja slovenskih turista na naš dio jadranske obale:
- Mnogi od vas su i vlasnici nekretnina u Hrvatskoj, što čini tu povezanost i međusobnu upućenost neraskidivom. A i trenutni podaci koje imamo itekako ohrabruju, govore da će to tako biti i ove godine, ali i u budućnosti.
Zajedničko upravljanje NE Krško
U uvodnom dijelu razgovora, predsjednik hrvatske Vlade izrazio je zadovoljstvo zajedničkim upravljanjem Nuklearnom elektranom Krško, koja je važan dio mozaika osiguravanja potreba za strujom svih subjekata u Hrvatskoj - bilo kućanstava, bilo gospodarstva:
- Razumijemo ambicije Slovenije, planove koji se odnose na izgradnju novog bloka NE Krško. Zainteresirani smo za nastavak suradnje. Što se Hrvatske tiče, postojeći model bio bi idealan, ali smo otvoreni za razgovore. Pogotovo s obzirom na sasvim nove globalne okolnosti. Želimo na ovaj način našim građanima osigurati električnu energiju ne za 5-10, nego praktički za 100 godina.
Apeliramo da se Hrvatima u Sloveniji dodijeli status nacionalne manjine
Dvojica premijera razgovarali su i o pitanju zaštite manjina - Slovenaca u Hrvatskoj i Hrvata u Sloveniji:
- Ponavljamo naš apel da se Hrvatima u Sloveniji dodijeli status nacionalne manjine. Mislimo da je to itekako važna tema.
Plenković je s Golobom razgovarao i o zajedničkom povjerenstvu koje se bavi grobištima:
- Riječ je o pronalasku žrtava nakon Drugog svjetskog rata. S naše strane to vodi potpredsjednik Vlade Tomo Medved. Htjeli bismo da se i na tom planu napravi dodatni iskorak, pomak prema obiteljima koje još uvijek ne znaju gdje su njihovi najbliži.
Još veća ulaganja u obranu
Premijeri dviju zemalja razgovarali su i o temama na ovotjednim velikim samitima - NATO-a i Europskog vijeća. PVRH Plenković posebno se osvrnuo na izdvajanja za obranu:
- Hrvatska u ovom trenutku ispunjava zadnji uvjet NATO-a, a to je izdvajanje više od 2 posto BDP-a za obranu. U tom okviru 30-ak posto ide za modernizaciju vojske. Poduprli smo ambicije za povećavanje izdvajanja, koje će izgledno biti definirane na samitu - od 3,5 posto plus 1,5 posto za s obranom povezane aktivnosti koje imaju i civilnu i vojnu namjenu. To je ono što smatramo realnim. Naš je cilj doseći razinu od 3 posto do 2030. godine.