Nastavljamo jačati zajedništvo domovinske i iseljene Hrvatske!
Premijer Andrej Plenković na 4. sjednici Savjeta za Hrvate izvan RH: Kontinuirano povećavamo sredstva za djelovanje Državnog ureda za Hrvate izvan RH i realizaciju brojnih projekata kojima čuvamo hrvatski identitet, tradiciju i kulturu. * Novim zakonskim izmjenama i nizom mjera potičemo povratak iseljenih Hrvata! * Dajući im snažnu potporu u svim aspektima, nastavljamo suradnju s Hrvatima u BiH, gdje su konstitutivni narod, hrvatskim nacionalnim manjinama te hrvatskom dijasporom!
U Hotelu Jezero na Plitvicama održana je 4. sjednica trećeg saziva Savjeta za Hrvate izvan RH.
U prigodnom govoru, PVRH Andrej Plenković istaknuo je napore koje Vlada ulaže u jedinstvo Hrvatske i Hrvata u Bosni i Hercegovini, hrvatskih nacionalnih manjina i iseljene Hrvatske:
- To nam je jedinstvo bilo iznimno važno i u vrijeme Domovinskog rata. Zahvaljujem predstavnicima Hrvata izvan Hrvatske koji su tada nesebično financijski podupirali stvaranje naše države i pomagali da se Hrvatska obrani od velikosrpske Miloševiće agresije i međunarodno prizna.
Razdoblje političke stabilnosti & reformi
Osvrnuo se na događaje od posljednjeg saziva Savjeta te na aktualnu političku i gospodarsku situaciju u Hrvatskoj:
- Završen je intenzivni izborni ciklus. Idući izborni izazovi su tek na ljeto 2028. godine, što znači da Hrvatska ima tri godine potpune političke stabilnosti te vrijeme za reforme i daljnji razvoj. Prošle godine imali smo gospodarski rast od 3,9 posto, što je bio drugi najviši rast unutar EU. To je stvorilo pretpostavke za rast plaća i mirovina, za bolje socioekonomske uvjete svim hrvatskim građanima.
Na 78% prosječne razvijenosti EU
Govoreći o ukupnom razvoju Hrvatske, podsjetio je na to smo 2016. bili na 61 posto prosječne razvijenosti unutar Unije, a po završetku 2025. bit ćemo na 78 posto:
- To je ogroman skok od 17 postotnih bodova, čime lovimo korak sa zemljama Srednje i Istočne Europe koje su u Europsku uniju ušle desetak godina prije nas.
Demografska revitalizacija
Predsjednik Vlade RH i HDZ-a ocijenio je demografsku revitalizaciju kao pitanje svih pitanja za opstanak hrvatskog naroda:
- Vlada svojim mjerama i politikama, financijskim poticajima, poreznim olakšicama te nizom dobro koordiniranih međuresornih aktivnosti nastoji ublažiti i smanjiti negativni trend. Riječ je o dugoročnom procesu koji se ne može riješiti u jednoj vladi i jednom mandatu.
Kao temu vezanu za pitanje demografske obnove izdvojio je priuštivo stanovanje. Vlada je stoga donijela novu strategiju kako bi mladim obiteljima pomogla da riješe svoje stambeno pitanje.
Važnost suradnje s Hrvatima izvan Hrvatske
Premijer Plenković osvrnuo se potom i na suradnju Vlade s tri skupine Hrvata - Hrvatima u Bosni i Hercegovini kao konstitutivnim narodom, manjinama i dijasporom:
- Izdašnim povećanjem sredstava u proračunu proteklih godina potvrdili smo tu suradnju kao prioritet. Poseban nam je fokus na BiH zbog brojnosti Hrvata, ali i kompleksnosti svih unutarnjih zbivanja. Snažno se zalažemo za njihovu stvarnu ravnopravnost s ostala dva konstitutivna naroda.
Naveo je i pomoć kroz financiranje brojnih projekta, izdvojivši sufinanciranje sveučilišne bolnice u Mostaru i mostarskog Sveučilišta te izgradnju Hrvatskog narodnog kazališta kao simbola kulture, identiteta i tradicije Hrvata u BiH.
Kad je riječ o predstavnicima manjina, premijer je kazao da se ta potpora očituje i kroz suradnju u bilateralnim komisijama kako bi vlade zemalja u kojima su Hrvati manjina financirali njihove projekte.
Broj članova Savjeta povećan za 10 članova
Govoreći o iseljeništvu, Plenković je istaknuo potrebu za povećanjem financiranja njihovih projekata u budućnosti.
Spomenuo je i da je Sabor prije 10-ak dana usvojio Konačni prijedlog Zakona koji donosi i povećanje članova Savjeta za Hrvate izvan Hrvatske s dosadašnjih 55 na 65 članova, kao i dodatno osnaživanje institucionalne potpore kroz uključenost svih 18 ministarstva.
„Na taj način želimo još bolje saslušati reakcije i potrebe Hrvata iz svih krajeva svijeta“ - poručio je.
Veliki doprinos iseljeništva
Predsjednik Vlade RH i HDZ-a naglasio je i da su mnogi predstavnici dijaspore već godinama u Hrvatskoj te da uvelike pridonose hrvatskom političkom, društvenom i gospodarskom životu. Dodao je da su mnogi od njih aktivni i u državnoj upravi:
- Nakon ulaska Hrvatske u EU bilo je za očekivati da će određeni broj hrvatskih građana otići u ekonomski razvijenije zemlje, ali smo zadovoljni činjenicom da se u zadnje vrijeme sve više ljudi vraća u Hrvatsku. Važno nam je, ne samo u demografskom, već i u ekonomskom smislu, da je što veći broj Hrvata u Hrvatskoj.