Podržavamo europski put BiH! Hrvatska je za proširenje i na druge susjedne države, ali kada i ako ispune zadane kriterije & postanu faktor stabilnosti
(VIDEO) Središnja tema 20. Strateškog foruma na Bledu bilo je proširenje EU-a, s posebnim fokusom na jugoistok Europe. Na Panelu lidera pod nazivom „San ili stvarnost?“ PVRH Plenković istaknuo je osobitu važnost te teme s obzirom na izmijenjene globalne okolnosti. Što bude sporija europska perspektiva, drugi akteri postajat će utjecajniji. Pritom je, naglašava, važno voditi računa o pojedinačnoj provedbi reformi - što RH, koja je sama prošla kroz zahtjevni pristupni proces, itekako razumije.
Panel lidera „Bled Pledge: A Dream or Reality?„ na ovogodišnjem bledskom forumu otvorio je predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa.
Proširenje do 2030. godine?
„Bledski zalog“ odnosi se na odluku koja je 2023. donesena na tom skupu, a kojom je postavljen cilj da EU i zemlje zapadnog Balkana budu spremne za proširenje do 2030. godine. A stvari očito ne idu u tom smjeru…
Na panelu su, uz predsjednika Vlade RH i HDZ-a, sudjelovali i povjerenica Europske komisije za proširenje Marta Kos te premijeri Slovenije, Albanije i Crne Gore - Robert Golob, Edi Rama i Milojko Spajić.
U svom je obraćanju Andrej Plenković napomenuo da se pitanje proširenja EU-a vratilo u fokus, osobito nakon ruske agresije na Ukrajinu, podsjetivši da se u zadnjih 18 godina samo Hrvatska pridružila članstvu.
Izazovi - donošenje odluka i EU proračuna
Izdvojivši pripremljenost zemalja kandidatkinja, politički momentum i potporu kao osnovna pitanja daljnjeg proširenja, poručio je da su stvarni izazovi procesi donošenja odluka i EU proračuna:
- To su dva neizgovorena ključna elementa: hoće li velike zemlje koje financiraju 80% proračuna dopustiti onima manjima, sa skromnijim doprinosom, da donose odluke. Zato države aspirantice trebaju posvetiti posebnu pozornost onome što npr. Njemačka ili Francuska govore o procesu donošenja odluka.
Pomoći zemljama u provođenju reformi
Što se tiče otvorenih bilateralnih pitanja zemalja kandidatkinja i zemalja članica, premijer Plenković je kazao da njihovo povezivanje s procesom pridruživanja nije dobro za proces. Kao primjer je naveo Sjevernu Makedoniju:
- Ta je zemlja na Summitu u Zagrebu 2000. bila odmakla dalje nego Hrvatska. 25 godina kasnije, nisu započeli proces pristupanja kako treba, dok je Hrvatska članica već 12 godina. Stoga smatram da je potrebno naći zajedničku strategiju kako bi se takve situacije izbjegavale.
Dodao je da zemljama kandidatkinjama treba pomoći u provedbi potrebnih reformi:
- Ako se ne ispune oba uvjeta, da su kriteriji ispunjeni i da je stvoren politički momentum, neće biti proširenja. Ali, većina zemalja danas pokazuje zrelost po tom pitanju, a zadnjih godina vidljivija je pozitivna volja članova Europskog vijeća.
Brze i nepovratne promjene u svijetu
Osvrnuo se i na širi geopolitički kontekst, osobito po pitanju sigurnosti Europe:
- Svijet u kojem smo živjeli do prije nekoliko godina brzo se i nepovratno promijenio. Odluka donesena na nedavnom summitu NATO-a o povećanju izdvajanja za obranu na 5% nacionalnih proračuna do 2035. bila bi nezamisliva prije samo koju godinu.
Putin kao Putin
Ruskom agresijom na Ukrajinu Putin je pokazao svoje karte, a pokazao ih je ponovno novim napadima na ukrajinske civile nakon sastanka na Aljasci - dodao je:
- I ništa se nije pomaknulo ni centimetra prema bilo kakvom konceptu težnje za mirom.
Najvažnija politička stabilnost
„Što je sporije proširenje Europske unije, to će više utjecaja imati drugi akteri na području zapadnog Balkana. Ali, na proširenje, kao i na promjenu globalnog konteksta, treba gledati vrlo trezveno“ - poručio je na kraju predsjednik Vlade RH i HDZ-a Andrej Plenković:
- Blokirana je Sjeverna Makedonija, a Srbija je već više od dvije godine usred najsnažnijih i najozbiljnijih unutarnjih nemira i demonstracija. Na rubu je građanskog rata. Oštar sam, ali realan. Na Kosovu smo imali slučaj Banjske, za koji se EU pravi da se nije dogodio. U BiH pak Dodik godinama „rasteže“ separaciju.
Osobno podupirem proces proširenja, mislim da sve zemlje kandidatkinje ulažu ozbiljne napore, ali trebaju se politički stabilizirati kako bi se osigurala stvarna potpora - zaključio je na Panelu lidera:
- Važno je, naravno, i da usklade svoje politike s onima Europske unije.