NACIONALNI DAN BORBE PROTIV NASILJA NAD ŽENAMA: Svi u društvu imamo odgovornost osvješćivati da nasilje nije prihvatljivo!
PVRH/PHDZ Andrej Plenković: „Obveza je Vlade RH zaštititi žene od svih oblika nasilja te stvoriti društvo u kojem su žene ravnopravne u svim područjima života. Zato smo i izmijenili zakonski okvir - kojim smo ojačali prava žrtava, propisali strože sankcije za počinitelje kaznenih djela protiv prava i sloboda žena te poduzeli niz drugih mjera usmjerenih na sprječavanje nasilja“. Prenosimo i objave Zajednice žena HDZ-a "Katarina Zrinski" te Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.
Nasilje nad ženama ugrožava temeljna prava i vrijednosti našeg društva - također je poručio predsjednik Vlade RH i HDZ-a u povodu Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama:
- Nasilje nije problem samo žrtve, ono nikada nema opravdanja, ne smije se tolerirati i uvijek treba biti kažnjeno.
Nastavit ćemo raditi na prevenciji i jačanju mehanizama u borbi protiv nasilja nad ženama - dodao je Andrej Plenković:
- Svi u društvu imamo odgovornost osvješćivati da nasilje nije prihvatljivo!
UVOĐENJE FEMICIDA - ZNAČAJNI ISKORAK
Nasilje teško krši temeljna ljudska prava žena: prava na život, sigurnost, dostojanstvo, tjelesni i emocionalni integritet - naglasila je Zajednice žena HDZ-a "Katarina Zrinski" Nada Murganić.
Istaknula je da je Republika Hrvatska izmjenama kaznenog zakonodavstva učinila značajne iskorake u kažnjavanju nasilja nad ženama.
- Prije svega uvođenjem kaznenog djela femicida, tj. teškog ubojstva ženske osobe koje karakterizira da je počinjeno prema bliskoj osobi, osobi koju je počinitelj već ranije zlostavljao, ranjivoj osobi, osobi koja se nalazi u odnosu podređenosti ili zavisnosti ili je počinjeno u okolnostima spolnog nasilja ili zbog odnosa koji žene stavlja u neravnopravan položaj.
Prijavite svaku sumnju!
Važnost prepoznavanja i prijavljivanja nasilja kao krajnje neprihvatljivog oblika društvenog ponašanja kojim se krše temeljna ljudska prava i slobode te razumijevanje nasilja kao najčešćeg oblika diskriminacije žena ključna je činjenica u suzbijanju nasilja - zaključila je Murganić.
MPUDT: Jasna poruka da se nasilje neće tolerirati
Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije prošle je godine izmjenom paketa zakona - Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji - poslalo jasnu poruku da se nasilje neće tolerirati. Zakonske izmjene nastale su kao rezultat otvorenog dijaloga Vlade RH s akademskom zajednicom, udrugama civilnog društva, Državnim odvjetništvom i sucima, a one idu i dalje.
Najnovijim izmjenama Zakona o kaznenom postupku uvodi se obaveza policije da žrtve kaznenih djela obiteljskog nasilja i nasilja obavještava o puštanju uhićenika i pritvorenika na slobodu. Osim toga, kontinuirano se radi na ubrzanju sudskih postupaka i rješavanju starih predmeta, zbog čega je nedavno donijet Akcijski plan za razdoblje od 2025. do 2027. godine, koji sadrži niz novih mjera.
Tonsko snimanje rasprava
„U kaznenim postupcima uvest ćemo tonsko snimanje rasprava kako bi se zabilježile autentične izjave i iskazi te kako bi se ubrzala suđenja, što planiramo uvesti do 1. srpnja 2027. godine. Riječ je o tehnički složenom procesu koji zahtijeva opremanje svih 1.317 sudnica, kao i edukaciju sudaca i informatičara u pravosudnim tijelima“ - najavio je ministar Damir Habijan.
Planirane izmjene i dopune Zakona o kaznenom postupku omogućit će ubrzanje vođenja kaznenog postupka, veću učinkovitost kaznenog postupka i zaštitu interesa žrtve i okrivljenika.
Strože kazne za nasilnike
Ministarstvo je poduzelo konkretne korake u suzbijanju svih oblika nasilja, a posebno onoga usmjerenog prema ženama. Uvedeno je novo kazneno djelo - teško ubojstvo ženske osobe „femicid“, za koje je propisana kazna zatvora od najmanje 10 godina do dugotrajnog zatvora.
Povećana je i kazna za kazneno djelo silovanja, pa je za temeljni oblik toga kaznenog djela propisana kazna u visini od 3 do 8 godina zatvora, umjesto 1 do 5, dok je za kvalificirani oblik toga kaznenog djela propisana kazna zatvora od 5 do 12 godina zatvora, umjesto dosadašnjih 3 do 10 godina.
Prvi put je definirana minimalna udaljenost za sigurnosnu mjeru zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja, a iznosi najmanje 50 metara.
Politička volja
Pooštrena je i zakonska kaznenopravna politika čime je smanjen prostor za izricanje alternativnih kazni kao što su rad za opće dobro i uvjetne osude, a proširen je i izraz bliske osobe na sadašnje ili bivše intimne partnere koji jesu ili su bili u intimnoj vezi.
Navedene zakonske izmjene dokaz su postojanja političke volje za borbu protiv nasilja nad ženama. Veće kazne za nasilnike, njihovo strože i brže sankcioniranje te sustav usmjeren prema osnaživanju žrtava glavne su odlike novog, boljeg i kvalitetnijeg zakonodavnog okvira.
Snažniji sustav zaštite žrtava
U svrhu jačanja osjećaja sigurnosti žrtve, osigurana je anonimnost, odnosno obveza čuvanja tajnosti osobnih podataka - čije bi otkrivanje moglo ugroziti sigurnost žrtve i bliskih joj osoba. Kod izricanja mjera opreza suci u obzir moraju uzimati pojedinačnu procjenu žrtve o tome smatra li da postoji opasnost za nju ili bliske osobe.
Osim toga, proširuju se i razlozi za uhićenje kada postoji osnovana sumnja da je nasilnik prekršio mjeru opreza. Ako dođe do kršenja mjera opreza, u roku 24 sata donijet će se rješenje o zamjeni mjera opreza istražnim zatvorom te će se istodobno izdati nalog za predaju i istražni zatvor.
Izmjene Zakona o kaznenom postupku proširene su u cilju osnaživanja prava žrtava. Tako žrtva ima pravo na pristup službama za potporu od počinjenja kaznenog djela pa sve dok osjeti potrebu za time. Također, priznaje joj se i pravo na povjerljivu osobu po vlastitom izboru od prijave do okončanja kaznenog postupka, kao i pravo na žalbu protiv rješenja o određivanju, produljenju ili ukidanju mjera opreza.
Spolno uznemiravanje - kazneno djelo
Izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji povećane su kazne za sve oblike nasilja nad ženama.
Spolno uznemiravanje ukinuto je kao prekršaj te se procesuira samo kao kazneno djelo, a za sve prekršitelje zaštitnih mjera propisana je kazna zatvora kao jedina i isključiva kazna u trajanju od najmanje 10 dana.
Sastav Povjerenstva za praćenje i unaprjeđenje rada tijela kaznenog i prekršajnog postupka povećan je s 11 na 15 članova, a u njegov rad uključeni su i predstavnici akademske zajednice, Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova te predstavnici civilnog društva koji se bave problematikom nasilja u obitelji.
Odjeli za podršku žrtvama i svjedocima
Osnovan je i novi Odjel za podršku žrtvama i svjedocima na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu koji je s radom započeo 15. rujna 2025. godine.
Institucionalna pomoć žrtvama i svjedocima kaznenih djela pruža se kroz Službu za podršku žrtvama i svjedocima - koja djeluje pri Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije kao koordinator cijelog sustava - te putem 16 odjela za podršku žrtvama i svjedocima koji su osnovani na 14 županijskih sudova, i to u Zagrebu, Zadru, Osijeku, Sisku, Splitu, Vukovaru, Rijeci, Šibeniku, Karlovcu, Bjelovaru, Slavonskom Brodu, Puli, Varaždinu i Velikoj Gorici te na dva općinska suda - u Splitu i Zagrebu.
Sustav podrške žrtvama i svjedocima spaja institucionalnu pomoć s potporom civilnog društva. Spomenuti odjeli operativnog su karaktera te su kao takvi u stalnom kontaktu sa žrtvama kaznenih djela, a posebno s onima koje spadaju u najranjivije skupine društva kao što su žene.
Specijalizacija sudaca
Od svibnja 2008. do prosinca 2024. godine Odjeli za podršku žrtvama i svjedocima pružili su podršku za 56.036 žrtava i svjedoka, a kako bi rad sudova u kontekstu zaštite žena od nasilja bio što učinkovitiji, uvedena je i specijalizacija sudaca za rad u predmetima nasilja u obitelji i nasilja nad ženama.
Suci i državni službenici koji rade na spomenutim predmetima moraju se redovito stručno usavršavati i pokazivati izrazitu sklonost za rad na navedenim predmetima.
116 - 006 besplatna linija 24/7 za pomoć žrtvama
Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja osnovan je 2013. godine u suradnji Udruge za podršku žrtvama i svjedocima, Ministarstva pravosuđa i Programom Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) čime je Hrvatska postala peta europska zemlja koja je uvela besplatan i standardizirani broj za žrtve podrške žrtvama i svjedocima 116 - 006.
Od 2020. godine linija 116-006 dostupna je žrtvama i svjedocima od 0 do 24 sata.
Pooštravanjem kazni i davanjem većih prava žrtvama u postupku stvara se bolji i kvalitetniji zakonodavni okvir. Cilj je stvoriti sigurno društvo, društvo nulte tolerancije na nasilje, koje prepoznaje nasilnika u okruženju te poduzima odgovarajuće korake. Odgovornost je na svima nama.
TRAGEDIJA NA ZAGREBAČKOM SUDU
Hrvatski sabor je 22. rujna proglasilo Nacionalnim danom borbe protiv nasilja nad ženama u spomen na tragični događaj u kojem je prije 26 godina na Općinskom sudu u Zagrebu, tijekom brakorazvodne parnice, bivši policajac Mato Oraškić iz pištolja ubio tri žene - suprugu Gordanu Oraškić, njezinu odvjetnicu Hajru Prohić i sutkinju Ljiljanu Hvalec. Zapisničarku Stanku Cvetković teško je ranio.
Ubojica Oraškić postat će prva osoba u Hrvatskoj koja je osuđena na maksimalnih 40 godina zatvora.