Uz osnaženi međunarodni položaj, nastavljamo ulagati golema europska sredstva u ravnomjerni razvoj svih krajeva Lijepe Naše!
(VIDEO) PVRH Andrej Plenković na Danima regionalnog razvoja i EU fondova u Šibeniku: Prema prijedlogu novog VFO-a, Hrvatska će u odnosu uplata i isplata iz EU proračuna biti u plusu za oko 7 milijardi €. Dio aktera na domaćoj političkoj sceni, međutim, i dalje javnost dovodi u zabludu lažima da će europski novac 'nestati'. I ubuduće ćemo pametnim korištenjem EU sredstava mijenjati Hrvatsku nabolje!“. U Krešimirovom je Gradu premijer predsjedao i 1. sjednicom Vijeća za lokalni razvoj.
Na svečanom otvorenju „Dana regionalnog razvoja i EU fondova“ premijer Andrej Plenković razgovarao je s glavnom urednicom Novog lista Tihanom Tomičić.
Teme: dosadašnji rezultati u korištenju europskih sredstava, pregovori o novom Višegodišnjem financijskom okviru (7-ogodišnjem proračunu EU-a) te budući razvojni prioriteti Hrvatske.
Na Danima regionalnoga razvoja u Šibeniku poslali smo nekoliko ključnih poruka: u sinergijskom djelovanju @VladaRH sa županijama, gradovima i općinama provodimo politiku ravnomjernog regionalnog razvoja, koristeći nacionalna sredstva i EU fondove Nema straha za europska sredstva u novom financijskom razdoblju. Prema trenutačnom prijedlogu novog Višegodišnjeg financijskog okvira EU-a 2028.-2034., razlika između uplata u europski proračun i predviđenih sredstava za je + 7 milijardi €. pametnim korištenjem sredstava, ulažemo u energetsku, obrazovnu, zdravstvenu, digitalnu i pravosudnu infrastrukturu, poljoprivredu, kao i modernizaciju obale i zračnih luka te dovršetak autocesta ulaganja u obrazovanje iznose 3,5 milijardi €, u zdravstvo 3,2 milijarde €, a u obnovu nakon potresa 5,2 milijarde € U dijalogu sa svim razinama vlasti, nastavljat ćemo realizirati brojne razvojne projekte.
— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) October 21, 2026
Plus od 7 milijardi €
Predsjednik Vlade RH i HDZ-a istaknuo je ravnomjerni regionalni razvoj kao veliki zajednički pothvat u kojem, uz nacionalna sredstva, značajno pomažu i EU fondovi te osnaženi međunarodni položaj Hrvatske.
Napomenuo je da su pregovori o novom Višegodišnjem financijskom okviru 2028.-2034. bili jedna od glavnih tema na nedavnom sastanku Europskog vijeća:
- Hrvatska bi, prema trenutačnom prijedlogu irskog predsjedništva EU-om, trebala biti oko 7 milijardi eura u plusu u odnosu uplata i isplata iz europskog proračuna.
Udvostručeni BDP
Istaknuo je i da razvoj Hrvatske, to jest rast BDP-a s 47 milijardi eura na 101 milijardu eura u zadnjih 10 godina, prati i vrijednost hrvatskog doprinosa u europski proračun.
„Europska sredstva koja su na raspolaganju podijeljena su u dva stupa. Uz sredstva iz nacionalne omotnice, hrvatskim poduzećima bit će dostupni i europski programi namijenjeni povećanju konkurentnosti, razvoju novih tehnologija i nastupu na zajedničkom europskom tržištu“ - dodao je Plenković:
- U zadnjih nekoliko godina Hrvatska je uspješno koristila europska sredstva iz 4 modula: prošlog i aktualnog europskog proračuna, Nacionalnog programa oporavka i otpornosti i iz Fonda solidarnosti.
Uspješno „hvatanje koraka“
Osvrnuo se i na infrastrukturna ulaganja provedena tijekom proteklog razdoblja, naglasivši kako bez suvremenih prometnica, zračnih i morskih luka te energetske i digitalne infrastrukture nema dugoročnog gospodarskog napretka i razvoja:
- Trenutno je Hrvatska, u odnosu na ostale članice EU, u fazi hvatanja koraka. I mnoge je već sustigla ili čak prestigla u razvoju.
Golemo ulaganje u obranu
Govorio je i o izazovnim geopolitičkim i sigurnosnim okolnostima, obilježenim petogodišnjom ruskom agresijom na Ukrajinu:
- Obrana je jedan od prioriteta Unije i NATO-a. Uz daljnje snaženje hrvatskog gospodarstva, naš je cilj za obranu i povezane aktivnosti izdvajati 5 posto BDP-a do 2035. Time jačamo svoje obrambene sposobnosti u potpuno promijenjenim sigurnosnim okolnostima.
Očuvana socijalna kohezija
U sklopu razgovora na temu prosvjeda i nezadovoljstva u drugim europskim zemljama, premijer Plenković osvrnuo se na Hrvatsku, istaknuvši da je Vladi bilo najvažnije očuvati socijalnu koheziju:
- U krizama bez intervencija države, imali bismo raspadnuto društvo, velike nejednakosti i nezadovoljstvo. Ali, to se nije dogodilo. Zbog Vladinih intervencija, za veliki dio aktera - građane, institucije, općine, gradove, županije, bolnice, domove za starije, javne ustanove, udruge - cijena energenata ostala je gotovo nepromijenjena.
Zahvaljujući tim mjerama, koje poduzimamo već pet godina, uspjeli smo smiriti posljedice energetskog šoka - podcrtao je Plenković.
Jačanje gospodarstva, produktivnosti i konkurentnosti
Ocijenio je kako je Hrvatska tijekom proteklog desetljeća ostvarila zamjetan napredak te za iduće razdoblje najavio dodatna ulaganja u gospodarstvo, produktivnost i jačanje konkurentnosti hrvatskih poduzeća:
- Pametnim korištenjem europskih sredstava ulažemo u energetsku, obrazovnu, zdravstvenu, digitalnu i pravosudnu infrastrukturu, poljoprivredu, modernizaciju obale i zračnih luka te dovršetak autocesta.
Podsjetio je da samo ulaganja u obrazovanje iznose 3,5 milijardi eura, u zdravstvo 3,2 milijarde eura, a u obnovu nakon potresa 5,2 milijarde eura.
Brojni projekti & sjajne inicijative
Na upit da izdvoji nekoliko najvećih projekata u nadolazećem razdoblju, Plenković je naveo dovršetak 2. kolosijeka na dionici željezničke pruge Dugo Selo-Novska te investicije u zdravstvo, uz poseban fokus na KBC Osijek, KBC Split te dovršetak obnove zagrebačkih bolnica.
„Pred nama je još puno posla. U sustavnom dijalogu i kroz formate regionalnog razvoja sa županima, urbanog razvoja s gradonačelnicima i lokalnog razvoja s manjim gradovima i općinama, te gospodarstvenicima i socijalnim partnerima, nastavit ćemo stvarati sjajne inicijative i realizirati brojne projekte!“ - zaključio je predsjednik Vlade RH i HDZ-a.
VIJEĆE ZA LOKALNI RAZVOJ: Podrška svim krajevima Hrvatske prilagođena njihovim potrebama!
Na 1. sjednici Vijeća za lokalni razvoj, premijer Plenković predstavio je smjer daljnje suradnje s općinama i gradovima, s naglaskom na jačanje njihovih kapaciteta, funkcionalnu i fiskalnu decentralizaciju te ulaganja prilagođena njihovim potrebama.
„Politika ravnomjernog regionalnog razvoja jedna je od najuspješnijih Vladinih politika u proteklom desetljeću. Cilj je da svaki kraj Hrvatske ima jednake šanse za razvoj, stoga se sredinama koje su manje razvijene, omogućava postupno dizanje standarda i lovljenje koraka s razvijenijim sredinama“.
Uz Vijeće za regionalni razvoj, koje okuplja sve hrvatske županije i Grad Zagreb, Vijeće za urbani razvoj, koje okuplja gradove središta hrvatskih županija, ovo Vijeće okuplja manje gradove i 428 općina u kojima živi 1,1 milijun ljudi.