Invazija na Ukrajinu jako podsjeća na velikosrpsku agresiju na Hrvatsku. Nove sankcije zasigurno nisu posljednja poruka EU-a Rusiji
PVRH Andrej Plenković iz Bruxellesa, nakon sastanka Europskog vijeća: Hrvatska je podržala drugi paket sankcija, a spremni smo na to da se uvrsti i isključenje Rusije iz sustava SWIFT. Napravili smo detaljnu analizu sankcija, one se ne bi trebale odraziti na Fortenovu. Vlada će, ponovno ističem, nastaviti sa zaštitnim mjerama kako bi spriječila udar na standard naših građana i na gospodarstvo. Danas se pokazuje jasnije nego ikad da je odluka o ulaganju u LNG terminal bila od strateške važnosti.
Nakon gotovo cjelonoćnog zasjedanja Europskog vijeća, Europska komisija donijela je odluku o novim sankcijama Moskvi.
I hrvatski premijer Andrej Plenković obratio se javnosti iz Bruxellesa. Donosimo ključne poruke:
Prijateljski narodi
Hrvati nikada neće zaboraviti da je Ukrajina bila prva članica Ujedinjenih naroda koja nas je priznala, još 1991. godine. Gajimo bliske i prijateljske veze, i političke i gospodarske i kulturne. Agresija na Ukrajinu jako podsjeća na Hrvatsku 1991. godine.
Pomoć & prihvat izbjeglica
Hrvatska je izrazila spremnost prihvatiti izbjeglice, a Vlada RH već je donijela odluku o slanju humanitarne i tehničke pomoći Ukrajini.
Nije Hrvatska meta sankcija, meta je netko drugi
Hrvatska je podržala ovaj drugi paket sankcija protiv Rusije, Europska unija ih je proširila na bankarski, energetski, tehnološki, financijski, prometni sektor... No ovo sigurno nije posljednja poruka koju će EU poslati Rusiji. Kao i većina drugih članica, Hrvatska je spremna na to da se u sankcije uvrsti i isključenje Rusije iz sustava SWIFT.
Hrvatska je napravila detaljnu analizu sankcija i one neće imati preveliki efekt na nas. Nije Hrvatska meta, meta je netko drugi. Sankcije se ne bi trebale odraziti na Fortenovu grupu u kojoj ruska Sperbank ima udio.
Strateška važnost LNG terminala
Agresija će prouzročiti i energetsku krizu. EU 40 posto plina nabavlja iz Rusije, no radi se na alternativnim pravcima opskrbe iz Norveške, Libije, Azerbajdžana... Stvara se nova dugoročna mreža opskrbe plinom.
Vlada RH, kako već rekoh, nastavit će sa zaštitnim mjerama kako bi spriječila udar na standard naših građana i na gospodarstvo. Danas se pokazuje jasnije nego ikad da je naša odluka o ulaganju u LNG terminal bila od strateške važnosti.
Mora se znati tko je na čijoj strani
Prelijevanje nestabilnosti na zapadni Balkan? Sada treba paziti na stabilnost u BiH i Crnoj Gori te na Kosovu. Srbija nema puno manevarskog prostora. Sjedenje na dvije stolice može prolaziti u mirnodopsko vrijeme, ali se sada moraju izjasniti. Hrvatska se jasno izjasnila. Sada se mora znati tko je na čijoj strani.
Cilj - stavljanje Ukrajine pod okrilje Rusije
Ničim izazvanom agresijom Rusija je poništila sva načela međunarodnog prava. Jučerašnji dan dugo ćemo pamtiti, riječima ne mogu dovoljno izraziti svoju ogorčenost da se takvo što događa u 21. stoljeću. Posljedice agresije, nažalost, osjećat će se desetljećima.
Invazija nije pripremana jedan dan, očito se planira jako dugo, s ciljem preuzimanja vlasti u Kijevu i stavljanjem Ukrajine pod okrilje Rusije. Strateški je cilj što prije doći do glavnog grada kako bi se demoralizirao ukrajinski narod, smijenila legalnu vlast, postavila marionetsku vladu te preuzela kontrola nad državom i vojnim snagama.
U opasnosti i Moldavija i Gruzija
Ruska agresija predstavlja poruku i Ukrajini, kojoj se želi oduzeti suverenost, prodemokratski i europski put, te NATO-u, čije se širenje želi zaustaviti. U opasnosti je i Moldavija, koja dio svog teritorija ne drži pod kontrolom, slično je i s Gruzijom i njenim „odmetnutim“ pokrajinama. Rusija je poručila NATO-u: ne želimo da ste nam u blizini.
Obuhvaćena i Bjelorusija
Više je nego ispravno to što novi paket sankcija obuhvaća i Bjelorusiju, kao „proxy“ državu: s njenog su teritorija ispaljene rakete na vojna postrojenja u Ukrajini i u nju ušle ruske trupe. Bilo bi nepravedno da Bjelorusija nije obuhvaćena.
Vijeće nacionalne sigurnosti
Sazvano je Vijeće nacionalne sigurnosti, sastanak bi se trebao održati čim se vratim u Zagreb.
S UKRAJINSKIM PREMIJEROM ŠMIHALOM
Uoči izvanrednog sastanka Europskog vijeća, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković iz Bruxellesa je sinoć telefonski razgovarao s ukrajinskim premijerom Denisom Šmihalom:
- Dočarao mi je strašnu situaciju u zemlji. Izrazio sam mu podršku i solidarnost u ovim teškim trenucima za Ukrajinu. Ruska invazija zahtijeva odlučan odgovor EU-a i čitave međunarodne zajednice. Logično je i opravdano da Ukrajina traži potporu svih prijatelja i želi osnažiti svoje obrambene sposobnosti.