Vijesti
22. 7. 2025.

Hrvatska bilježi rast broja dolazaka i noćenja!

PVRH Andrej Plenković na sjednici Vijeća za upravljanje razvojem turizma: Do polovice srpnja ostvarili smo 9,65 milijuna dolazaka i gotovo 42 milijuna noćenja, što je za 2 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Posebno je važan podatak da je s domaćeg tržišta ostvareno 5 milijuna noćenja, čak 8 posto više nego lani. To znači da se priuštivost i mogućnost naših ljudi povećala, tako da i u tom pogledu možemo biti itekako zadovoljni. Čestitam cijelom turističkom sektoru na izvrsnim rezultatima, koji su plod naše suradnje i kvalitetnog rada!

Sve dosadašnje brojke upućuju na zaključak da bi ova turistička godina trebala biti najmanje na razini lanjske - rekordne. Možda čak i bolja! - poručio je predsjednik Vlade RH i HDZ-a.

Hrvatska bilježi osjetni porast broja dolazaka i noćenja. Očekujemo još jednu uspješnu turističku godinu!

Naglasivši da će u fokusu javnosti biti cjenovna konkurentnost hrvatskog turizma, pozvao je sve da daju svoj doprinos.

Najviše gostiju iz Njemačke

Nakon što je iznio podatke za cijelu Hrvatsku, premijer Plenković istaknuo je da po broju dolazaka i noćenja prednjači Istarska županija:

- Potom slijede Splitsko-dalmatinska te Primorsko-goranska županija, a bilježimo i napredak u posjetima koji se odnose na kontinentalne županije. Među stranim turistima najviše je gostiju iz Njemačke, zatim iz Slovenije, Austrije i Poljske.

Izdvojio je i rast cestovnog i zračnog prometa:

- Hrvatskim autocestama prošlo je čak 49 milijuna vozila, što je 5 posto više nego lani. Naplaćeno je 11 posto više cestarina, a u zračnim lukama bilo je 11 posto više putnika.

Važan doprinos gospodarstvu

„Dosad je fiskalizirano 3 milijarde i 601 milijun eura, odnosno 12 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, a u svim turističkim i ugostiteljskim djelatnostima izdano je čak 234 milijuna računa, što je 4 posto više nego prošle godine“ - poručio je te podcrtao:

- Turizam i s njim povezane gospodarske aktivnosti itekako daju važan doprinos hrvatskom gospodarstvu i rastu našeg BDP-a.

Glavina: Gradimo Hrvatsku kao cjelogodišnju turističku destinaciju, brojke su nam jako dobre

Veća kvaliteta života

Podsjetio je na to da je Hrvatska prošle godine bila druga zemlja među članicama Europske unije s najvišim rastom BDP-a od 3,9 posto:

- Kada je riječ o zaposlenosti, bilježimo podatke kakve desetljećima nismo imali. U Hrvatskoj praktički stalno radi više od 1,75 milijuna ljudi, a nezaposlenih je oko 70 tisuća. To govori o pulsirajućem tržištu rada.

Osvrnuo se i na najnoviji podatak o prosječnoj plaći, koja iznosi 1.451 euro:

- To je samo 149 eura niže od zadanog cilja Vlade - da do 2028. godine prosječna plaća bude 1.600 eura. Taj će cilj zasigurno biti dostignut, možda i ranije, kao što su bili i mnogi ciljevi u našim strategijama. Politika „underpromise and overdeliver“ pokazuje se itekako ispravnom.

Važnost cjenovne konkurentnosti

Podsjetio je na podatke Europske turističke komisije, koji govore da se 50 posto europskih turista u zadnji tren odlučuje za svoju destinaciju za odmor, i to na temelju cjenovnog kriterija:

- Jasna je to poruka svima u turizmu da vode računa o razumnoj politici cijena koja može biti korisna i za onoga tko pruža uslugu, ali jednako tako privlačna i prihvatljiva za onoga tko dolazi kao gost.

Prisjetio se i vremena krize i mjera kojima je Vlada uspjela očuvati ne samo socijalnu koheziju u hrvatskom društvu, nego i sva radna mjesta i praktički sve kompanije u vremenima koja osobito nisu bila dobra za turistički sektor.

- Zato sada, kada se situacija stabilizirala i u pogledu cijena energenata i načina života i putovanja, moramo pokazati dobar osjećaj za cjenovnu konkurentnost u odnosu na nama bliska druga tržišta, prije svega na destinacije na Mediteranu.

Posebna gošća iz švedske Vlade

Osvrnuo se još i na potrebu za povećanjem udjela hotelskih kapaciteta u hrvatskom turizmu:

- Sada je taj postotak udjela niži u odnosu na druge zemlje Mediterana. U godinama koje dolaze morat ćemo voditi računa o investicijama i podizanju kvalitete našeg turizma.

Na sjednici Vijeća sudjelovala je i potpredsjednica švedske vlade, koja u Hrvatskoj boravi kao turist u Makarskoj. Podijelila je svoje dojmove o hrvatskom turizmu te izrazila želju za unapređenjem suradnje.

ULAGANJE U HRVATSKE OTOKE

Uoči sjednice, predsjednik Vlade RH i HDZ-a sudjelovao je u Starom Gradu na predstavljanju projekta izgradnje vodno-komunalne infrastrukture aglomeracija Jelsa-Vrbovska i Stari Grad.

„Prva faza vrijedna je 77 milijuna eura, a projekt će poboljšati komunalni standard, otpornost, sanitarnu sigurnost i turističku održivost otoka. Investicije nisu samo na Hvaru, one su na Braču, Visu, Korčuli, Rabu i drugim otocima diljem hrvatske obale“ - poručio je Plenković, istaknuvši da je u prvih devet godina mandata ove Vlade uloženo više od 230 milijuna eura u vodno-komunalno gospodarstvo na hrvatskim otocima.

Plenković: Za vodno - komunalno gospodarstvo na otocima uloženo više od 230 milijuna eura

A A A