Pozdravljamo deblokadu zajma od 90 milijardi eura za Ukrajinu & 20. paketa sankcija protiv Rusije
Premijer Andrej Plenković na samitu Europskog vijeća u Nikoziji (Cipar): Iskazali smo zadovoljstvo što su Mađarska i Slovačka uklonile prepreke za postizanje suglasnosti nakon što im je iznova krenula opskrba kroz popravljeni naftovod Družba. To je odlična vijest. Sve države članice EU-a očekuju vrlo dobru suradnju s Budimpeštom. Još jednom sam istaknuo da su kapaciteti JANAF-a sasvim dovoljni za sve količine sirovine nafte koje su potrebne MOL-ovim rafinerijama u Bratislavi i Százhalombatti.
Sudionike dvodnevnog (neformalnog) sastanka na vrhu šefova država ili vlada Europske unije dočekao je, kao domaćin, predsjednik Cipra Nikos Christodoulides, čija zemlja trenutačno predsjeda EU-om.
Samitu se pridružio i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, s kojim su europski lideri, kako reče Andrej Plenković, „imali vrlo kvalitetnu razmjenu mišljenja“.
Oslabljena Rusija - osnažena Ukrajina
„Izražena je nada da će zajam od 90 milijardi eura za Ukrajinu i 20. paket sankcija protiv Rusije natjerati Vladimira Putina da shvati kako više nema smisla ratovati protiv Ukrajine“ - izvijestio je predsjednik Vlade RH i HDZ-a:
- Ovim mjerama dodatno će se srezati priljev sredstava u rusku blagajnu, a Ukrajina će moći i dalje snažno odolijevati napadima agresora.
Što se tiče proširenja EU-a, kazao je da Hrvatska podržava europski put Ukrajine, ali da „nije realno da bude završen do početka 2027. godine“:
- Kao najmlađa država članica, Hrvatska je svjesna složenosti i dugotrajnosti procesa. Važno je da se Ukrajini otvoreno kaže koja su stvarna očekivanja u pogledu kalendara.
Mađarska se vratila Europi
Europsko vijeće razmotrilo je i rezultate izbora u Mađarskoj.
„Nakon pobjede Pétera Magyara, očekujemo vrlo dobru suradnju među 27 država članica EU-a, posebno u vezi Ukrajine“ - napomenuo je Plenković.
„OČUVATI SREDSTVA ZA KOHEZIJU I POLJOPRIVREDU“
Uz Ukrajinu, glavna tema sastanka bio je i novi Višegodišnji financijski okvir (2028-2034). Europska komisija predložila je u najveći (dugoroćni) proračun do sada - 2 bilijuna eura.
Ambiciozno odgovoriti na izazove
Govoreći o poziciji Hrvatske u tim pregovorima, premijer Andrej Plenković istaknuo je da je ona „vrlo jasna“:
- Želimo očuvati odgovarajuća sredstva za kohezijsku i poljoprivrednu politiku te zadržati prostor za ulaganja u demografiju, konkurentnost gospodarstva, energetiku, suzbijanje ilegalnih migracija te sigurnost i obranu.
„Ako želimo snažnu, autonomnu i vidljivu Europsku uniju, koja ima težinu u međunarodnoj zajednici, onda moramo moći ambiciozno odgovoriti na izazove koji su pred nama“ - pojasnio je.
20 milijardi eura u plusu
Izdvojio je pritom podatak da je Hrvatska nakon 13 godina članstva 20 milijardi eura u plusu kada je riječ o odnosu uplaćenih i povučenih sredstava iz europskog proračuna:
- Zahvaljujući (i) tome golemom novcu, u proteklih nam je 10 godina razvijenost skočila sa 61 na 78% prosjeka EU-a. Uz pomoć europskih sredstava nastavit ćemo loviti korak sa starijim članicama i ulagati u ravnomjerni regionalni razvoj Lijepe Naše.
UMJESTO ZAKLJUČKA
Hrvatska za stolom s europskim partnerima, a ne ispod stola ili izvan dvorane - kako bi to neki željeli.
Idućeg smo tjedna u Dubrovniku domaćini sastanka na vrhu Inicijative triju mora, koja okuplja države između Baltika, Jadrana i Crnog mora - prostora koji prerasta u sigurnosnu, energetsku, prometnu i trgovinsku kralježnicu Europe.
Prisjetimo se, međutim, koliko je SDP osporavao Inicijative triju mora. I zapitajmo se zašto je to činio.