Za Hrvatsku je važna stabilna, funkcionalna i prosperitetna BiH - Njene euroatlantske integracije jedan su od naših ključnih vanjskopolitičkih ciljeva!
Predsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora Gari Cappelli za Novi list: Briga o Hrvatima u BiH te potpora njihovom ostanku i povratku nije samo ustavna obveza, nego i strateški interes RH. I izmjene izbornog zakona u BiH i stvarna ravnopravnost hrvatskog naroda naš su nacionalni interes. * Nabavom borbenih aviona Rafale osnažujemo položaj Hrvatske kao članice NATO-a i pridonosimo sigurnosti Europske unije! Francuska podrška našem ulasku u Schengen važna je iz sigurnosnih razloga za sve države članice. Pristupanje eurozoni stvoriti će pak nove gospodarske prilike za nas.
Intervju za riječki dnevni list, skupa s uvodom novinarke Tihane Tomičić, prenosimo u cijelosti:
Nakon mandata ministra u resoru turizma, čemu je posvećen cijeli život, HDZ-ov saborski zastupnik Gari Cappelli postao je čelnim čovjekom saborskog Odbora za vanjsku politiku. U globalnoj pandemiji i krizi, u kojoj su države prisiljene surađivati više nego ikad, bezbroj je pitanja o hrvatskoj vanjskoj politici.
Kriza s Ukrajinom je u eskalaciji. Kako vidite rasplet te situacije, kakva bi trebala biti uloga Hrvatske, a kakva EU-a?
S obzirom na razvoj situacije dajemo punu podršku Ukrajini glede reformskih napora koje provodi u ovim teškim okolnostima. Upravo tome u prilog govori i posjet našeg premijera i delegacije ministara Ukrajini krajem prošle godine, prilikom čega je stavljen naglasak na gospodarsku suradnju, kao i suradnju u mnogim drugim područjima poput inovacija i modernih tehnologija, digitalizacije, energetike, zdravstva, prometa i infrastrukture, poljoprivrede i turizma, a koje otvaraju brojne mogućnosti kako za ukrajinske investitore u Hrvatskoj, tako i za naše poduzetnike tamo.
Kad je riječ o sukobu u istočnom dijelu Ukrajine, posebno u kontekstu napetosti uz ukrajinsko-rusku granicu, važna je potpora svih međunarodnih aktera i članica Europske unije u cilju postizanja sveobuhvatnog rješenja. Tu su jednako važne i suradnja u okviru Normandijskog formata i OESS-a. Za Ukrajinu je nastavak reformi i usklađivanje zakonodavstva s pravnom stečevinom Unije u borbi protiv korupcije, vladavine prava i sigurnosti od ključne važnosti.
Rotacija šefova diplomatskih misija i konzularnih predstavništava RH u inozemstvu je u blokadi. Kako do rješenja?
Imenovanja veleposlanika uvijek su bila predmet političkih rasprava. Glede redovne rotacije, za sada, nijedan od prijedloga nije došao do Odbora za vanjsku politiku. Međutim, svi predloženi kandidati koji stignu morat će proći redovnu proceduru predstavljanja i saslušanja pred Odborom. Vjerujem da će u konačnici ipak doći do usuglašavanja kandidata na relaciji Banskih dvora i Pantovčaka jer u nekoliko zemalja nemamo veleposlanike, primjerice, u Francuskoj koja preuzima predsjedanje Vijećem Europske unije.
U prošloj godini svjedočili smo i problemima u BiH. Koliko je po Vašem mišljenju realno da Republika Srpska nastavi inzistirati na autonomnosti, a tu je i pitanje izmjena izbornog zakona. Bi li ipak bilo rješenje ono koje se pojavljuje u međunarodnoj zajednici - da se Predsjedništvo proširi na više članova i da svoje mjesto dobiju i „građanski političari“?
Bosna i Hercegovina domovina je i hrvatskog naroda. Upravo radi brige za hrvatski narod, Odbor za vanjsku politiku je početkom srpnja ove godine, zajedno s Odborom za Hrvate izvan RH, održao sjednicu na kojoj smo s ministrom vanjskih i europskih poslova Grlićem Radmanom održali raspravu o stanju u BiH.
Strateški interesi Hrvatske, kao i naša ustavna obveza, su Hrvati u BiH, povezivanje s njima te potpora njihovom povratku i ostanku. To je istaknuo i naš premijer u nedavnom posjetu BiH. Za Hrvatsku je važna stabilna, funkcionalna i prosperitetna BiH, a jedan od naših ključnih vanjskopolitičkih ciljeva su i euroatlantske integracije te države. Stoga je i napredak vezan uz izborni zakon u BiH naš interes. Držim da je jedino odgovarajućim izbornim okvirom moguće osigurati ravnopravnost sva tri naroda, političku stabilnost i funkcionalnost države.
U tom smislu, Hrvatska je spremna pomoći BiH u ispunjavanju 14 prioriteta iz mišljenja Europske komisije radi dobivanja statusa kandidata što prije. Međutim, važno je i da svi politički lideri u BiH preuzmu odgovornost i pokažu spremnost na dijalog i kompromis.
Kako vidite ulogu stranih predstavnika?
U svjetlu političke situacije u BiH koja se u proteklih nekoliko mjeseci sve više komplicira, dajemo punu podršku visokom predstavniku Schmidtu u svim procesima koji pridonose političkoj stabilnosti, prosperitetu i europskom putu BiH. Kao što vam je poznato, hrvatska Vlada snažno i dosljedno zagovara potrebu suradnje i pružanja pomoći zemljama jugoistočne Europe, pa tako i BiH. Stoga je i najveći dio bilateralne razvojne i humanitarne pomoći usmjereno prema BiH.
Francuska predsjeda EU-om, što će to po vama donijeti i kako ocjenjujete odnose RH i Francuske?
Nedavni posjet francuskog predsjednika Macrona Hrvatskoj pokazao je da naše dvije zemlje, osim dobrih odnosa, vežu i mnogi interesi. Francuska podrška za naš ulazak u Schengen važna je prvenstveno iz sigurnosnih razloga i zaštite vanjskih granica Europske unije, kao i za sve države članice, pogotovo u svjetlu aktualnog francuskog predsjedanja Unijom, kao i podrška za naš ulazak u eurozonu, što će stvoriti nove gospodarske prilike za nas.
Potpisivanjem ugovora o nabavci aviona Rafale, osnažili smo položaj Hrvatske vojske i Hrvatske kao članice NATO-a, te pridonijeli sigurnosti Europske unije. Tim Ugovorom otvorene su nove mogućnosti suradnje između naših obrambenih industrija, nove gospodarske prilike, a Strateškim partnerstvom možemo raditi i na postizanju daljnjeg jačanja stabilnosti jugoistoka Europe, kao i na njihovoj europskoj perspektivi.
Ove godine Hrvatska obilježava 30. obljetnicu svog međunarodnog priznanja. Kako vi gledate na dosadašnja postignuća RH na međunarodnom planu?
Hrvatska ove godine obilježava 30. obljetnicu međunarodnog priznanja i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, što je važno jer smo se nakon Domovinskog rata i velikih gubitaka uspješno izborili za slobodnu i samostalnu Republiku Hrvatsku zahvaljujući našim braniteljima. Članstvo Hrvatske u UN-u 1992. bio je važan korak u učvršćivanju našeg međunarodnog položaja. Od tada pa do danas Hrvatska je rasla i prosperirala u mnogim sferama svog vanjskopolitičkog djelovanja. Od države primateljice pomoći postala je zemlja pružateljica razvojne i humanitarne suradnje i pomoći. U ova tri desetljeća Hrvatska se ostvarila i kao punopravna članica NATO-a i EU-a, te kao partner u mnogim globalnim organizacijama.
Danas težimo ka ispunjavanju preostalih vanjskopolitičkih prioriteta: članstvo u Schengenu, eurozoni i OECD-u. Zato će ova godina biti ključna za nas i za ostvarenje tih ciljeva. Tijekom predsjedanja Europskom unijom, koje su obilježili pandemija i potresi pokazali smo otpornost, znanje i spremnost da stvaramo bolju budućnost unutar europske obitelji i šire, nastavljajući pritom osnaživati naš međunarodni položaj. Pred nama je još dosta posla i premda smo kao mlada država pokazali snagu u najtežim trenucima, Hrvatska treba nastaviti raditi na sebi, na gospodarskim i socijalnim reformama, kao i na što bržem gospodarskom oporavku. Uvjeren sam da daljnjim jačanjem našeg međunarodnog položaja možemo postići i puno više u budućnosti.
Bivši ste ministar turizma i stručnjak za to područje. Što možemo učiniti da ova sezona bude još bolja nego prošla?
Turistički rezultati prošle godine unijeli su optimizam i očekivanja za ovu 2022. sigurno su velika, ali treba postaviti cilj koji je realan. Teško je bilo što predviđati s obzirom na iznenadne pojave raznih sojeva COVID-19, a treba biti oprezan i s obzirom na cijepljenost i povratak konkurencije, Španjolske, Grčke, Portugala, Italije.
Povratkom avioprometa Hrvatskoj će sigurno biti daleko teže zadržati poziciju koju je imala u 2021. godini, ali rezultate treba bazirati na proširenju turističke sezone i ponovno govoriti o turističkoj godini, osobito radi sve bolje ponude kontinenta. Treba pokrenuti snažnu kampanju zdravstvenog turizma i sufinanciranje kroz marketing avioletove tijekom cijele godine.
Uvjeren sam da se dobrom turističkom politikom svih dionika u turizmu i velikom potporom Vlade, kao i u 2021. godini, može ostvariti povećanje prihoda za 5 do 7 posto, što bi značilo dostići prihode iz 2019. godine. Mislim da bi što prije trebalo otvoriti pitanje koja je nulta pozicija turizma u RH i do koje granice uopće možemo govoriti o povećanju broja gostiju te je li to uopće cilj hrvatskog turizma.