Vijesti
28. 2. 2022.

Hrvatska je na strani napadnute, demokratske & suverene Ukrajine - Na strani pravde, ljudskih vrijednosti & slobode!

(VIDEO) Andrej Plenković na 104. sjednici Vlade RH: Hrvatski narod jako dobro zna što znači biti žrtva teritorijalnih prisezanja, što znači braniti i obraniti Domovinu od nadmoćnijeg agresora, izboriti se za demokraciju i sam odlučiti o svojoj sudbini! S ponosom nas ispunjava solidarnost koju Hrvati iskazuju prema prijateljskom ukrajinskom narodu! Uz konsenzus svih parlamentarnih stranaka, donosimo paket mjera podrške Ukrajini, pri čemu joj šaljemo i pomoć u pješačkom naoružanju i vojnoj opremi. Istodobno, zabranili smo ruskim zrakoplovnim tvrtkama korištenje našeg zračnog prostora, a pridružit ćemo se, kad bude donesena, zajedničkoj odluci EU-a o isključenju Rusije iz sustava SWIFT.

Otvarajući sjednicu, predsjednik Vlade RH i HDZ-a poručio je da je ona u cijelosti posvećena - Ukrajini.

U cijelosti donosimo uvodno obraćanje premijera Andreja Plenkovića:

Maske su pale!

Međunarodna zajednica, a i Hrvatska, cijela naša javnost i svi naši građani, svjedoci smo ničim izazvanog, brutalnog napada ruske vojske na Ukrajinu, i to kopnom, morem, zrakom, kao i u kibernetičkom prostoru.

Nakon što smo tjednima slušali uvjeravanja ruske diplomacije da se ne sprema nikakav napad na Ukrajinu, da su posrijedi samo vojne vježbe na granici s tom zemljom, maske su pale i naglo je pokrenut silovit napad sa sjevera, istoka i juga.

Taj je napad pokrenut s očitom namjerom da se okupira po površini najveća europska zemlja, čije je demokratski izabrano vodstvo upozoravalo na opasnost koja im prijeti. Sad vidimo tko je s pravom upozoravao, a tko je samo obmanjivao međunarodnu javnost.

Pozivamo Rusiju da prekine suludi ratni pohod

Sama namjera da se vojnim pohodom pokuša pokoriti čitav jedan narod kako bi se osujetilo njegovo neotuđivo i suvereno pravo da slobodno odlučuje o svojoj sudbini zaslužuje našu najoštriju osudu.

Hrvatski narod jako dobro zna što znači izboriti se za demokraciju i samostalno odlučivati o svojoj sudbini; ako dobro zna što znači biti žrtva teritorijalnih prisezanja te braniti i obraniti svoju domovinu od nadmoćnijeg agresora; jako dobro zna što znači računati na podršku međunarodne zajednice i konačno izboriti se za svoju slobodu.

Ukrajinci, Hrvatska je uz vas! Hrvatska je na pravoj strani povijesti!

Stoga za Hrvatsku dileme nema. Hrvatska može biti samo na strani demokratske, suverene i napadnute Ukrajine, na strani pravde, mira i slobode. A Rusiju, a osobito ruski narod, pozivamo da prekine ovaj suludi ratni pohod, koji je već izazvao previše nedužnih žrtava i ogromna razaranja, i da se vrati politici razuma i dijaloga.

Jedinstvena i odlučna reakcija Europske unije

Za razliku od položaja Hrvatske prije trideset godina - kada se još borila za međunarodno priznanje i kada je reakcija nejedinstvene međunarodne zajednice bila zasigurno ispod očekivanja hrvatskog naroda - u slučaju Ukrajine svjedočimo jedinstvenoj i odlučnoj reakciji Europske unije, koja je naučila od svojih pogrešaka.

U tom kontekstu, na razini Europske unije već pet dana održavaju se intenzivne konzultacije kako bismo uskladili naš odgovor i dogovorili snažan paket sankcija koje će pogoditi Rusiju i njene ekonomske interese.

Invazija na Ukrajinu jako podsjeća na velikosrpsku agresiju na Hrvatsku. Nove sankcije zasigurno nisu posljednja poruka EU-a Rusiji

Stavljeni smo pred gotov čin i nije bilo drugog izbora. Ovdje nema mjesta kalkuliranju: svjesni smo da će sankcije Rusiji imati određene posljedice i za Europu, i za Hrvatsku, ali između zaštite komercijalnih interesa i obrane pravde, demokracije i slobode, Hrvatska i ostale članice Europske unije odabrale su jedino ispravno.

I oporba daje punu podršku Vladinim mjerama

Zato je od izuzetne važnosti da je Hrvatska pokazala jedinstvo u jasnoj osudi agresije na Ukrajinu. Parlamentarna većina, koja je jutros imala sastanak, je jedinstvena, a to je posebno važno za stabilnost našeg djelovanja. Jedinstvo i punu podršku mjerama koje poduzimamo kao Vlada jutros je također pokazala parlamentarna oporba, što je također politički jako važno i što osobito cijenimo.

Na tom tragu, pozdravljamo jednoglasno usvajanje u Hrvatskom saboru Deklaracije o Ukrajini, kojom se najoštrije osuđuje ničim izazvanu agresiju Rusije na  suverenitet, teritorijalni integritet i neovisnost Ukrajine.

Hrvatski sabor usvojio Deklaraciju o Ukrajini sa 133 glasa za i 1 suzdržanim

Dogovorili smo ranije s predsjednikom Hrvatskom sabora, a danas i s oporbom, da ćemo u srijedu održati i raspravu u Hrvatskom saboru o situaciji u vezi agresije i invazije Rusije na Ukrajinu.

Šaljemo naoružanje u vrijednosti 124 milijuna kuna

Istodobno, svjedočimo i velikom elanu solidarnosti hrvatskog naroda prema bratskom ukrajinskom narodu, i to nas ispunjava ponosom, jer Hrvatska je još jednom pokazala svoje veliko srce, svoju principijelnost i pokazala je da se ne da impresionirati kada su u pitanju ljudske vrijednosti, humanost, solidarnost, pravda i obrana slobode.

Hrvatska, nažalost, najbolje zna što znače agresija i okupacija. Izražavamo punu solidarnost s Ukrajinom!

Vlada je također brzo reagirala, već prvih sati nakon napada na Ukrajinu. I zato ćemo danas, nakon intenzivnog rada preko vikenda i proteklih dana, donijeti mjere za podršku Ukrajini, kao i niz mjera kojim ćemo podići stupanj pripravnosti za mogući prihvat izbjeglica, za smještajne kapacitete, za pružanje zdravstvene skrbi, ali i za osiguranje opskrbe plinom, kao i mjeru zabrane korištenja hrvatskog zračnog prostora ruskim avioprijevoznicima i njihovim avionima.

U tijeku je rasprava na razini Europske unije o isključenju pojedinih ruskih banaka iz međunarodnog sustava financijskih transakcija SWIFT, i Hrvatska će se pridružiti toj zajedničkoj odluci kada bude donesena.

Mi ćemo danas donijeti i odluku o pomoći Ukrajini u obrambenom smislu. Riječ je prije svega o zaštitnoj opremi, ali isto tako i o pješačkom naoružanju u vrijednosti 124 milijuna kuna.

Ispravnost strateške odluke o izgradnji LNG terminala

Želim u ovom kontekstu još jednom naglasiti ispravnost i stratešku važnost naše odluke o izgradnji LNG Terminala za ukapljeni prirodni plin u Omišlju na otoku Krku, kojim je zahvaljujući odlukama naše Vlade, sufinanciran dijelom i europskim sredstvima, ali najvećim dijelom sredstvima države, HEP-a i Plinacroa, osiguran alternativni dobavni pravac za opskrbu plinom.

Za Dnevnik HTV-a: Strateška važnost LNG terminala, najveći gospodarski rast u povijesti & solidarnost s prijateljskom Ukrajinom

Podsjetit ću da je u energetskim krugovima politička rasprava na ovu temu trajala 40 godina, a mi smo taj projekt realizirali. I upravo s ovakvom diversifikacijom opskrbnih pravaca plinom drukčije možemo i reagirati i suočavati se s ovom novonastalom, po mnogima nikada zamislivom situacijom.

Podsjetit ću, kapaciteti LNG terminala na Krku su 2,6 milijardi kubika, a to znači dostatno za sve potrebe i hrvatskih kućanstava i ukupnih potreba hrvatskog gospodarstva. Stoga ćemo, kroz tijela koja će i danas biti ažurirana, temeljito pratiti pitanja koja su vezana za našu energetsku sigurnost i opskrbu plinom.

Podržavamo europski put Ukrajine

Još jednom želim ponoviti - Hrvatska ne može ovu pasivno promatrati agresiju na Ukrajinu jer bi to značilo kapitulirati pred najgrubljim nasrtajem na svjetski poredak, na međunarodno pravo onakvo kakvo poznajemo, kako se gradio svijet i cijeli multilateralni sustav i pravila i načela. 

Našim potezima moramo stati na pravu stranu povijesti kako bismo poslali poruku da jako dobro razumijemo što se događa, da smo svojim politikama i nastupima, nažalost, i upozoravali i anticipirali ovakve scenarije kakve vidimo danas. Stati uz bok slobode i demokracije ukrajinskog naroda danas je jedini pravi put.

Hrvatska je uvijek podržala europski put Ukrajine. Zajedno s predsjednikom Zelenskim u prosincu sam potpisao deklaraciju kojom to jasno kažemo. Vlada je to rekla više puta i stoga razumijemo europske ambicije i ukrajinske vlasti i ukrajinskog naroda i Hrvatska će im, kao istinski prijatelj i zemlja koja ima puno iskustva, u tom procesu pomoći“.

BUTKOVIĆ: Zabrana polijetanja i slijetanja ruskih aviona!

Prema Odluci Vlade RH, zabranjuje se zračnim prijevoznicima Ruske Federacije, zrakoplovima unajmljenim, operiranim ili u vlasništvu državljana Ruske Federacije ulazak, izlazak i prelet područja letnih informacija Zagreb.

Ministar Oleg Butković kaže da to praktički znači zabranu polijetanja i slijetanja ruskim zrakoplovima u i iz hrvatskih zračnih luka.

Iz zabrane su izuzeti humanitarni letovi, letovi u svrhu potrage i spašavanja s posebnim odobrenjem, kao i letovi u slučaju izvanrednih okolnosti, kao što su mogući repatrijacijski letovi.

TIMOVI ZA SIGURNOST OPSKRBE PLINOM & NAFTNIM DERIVATIMA

Vlada je imenovala i krizni tim odgovoran za provedbu plana intervencije o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom Republike Hrvatske te Stručno povjerenstvo za praćenje sigurnosti opskrbe tržišta nafte i naftnih derivata.

Zadatak tih tijela je praćenje tržišta plina i nafte te savjetovanje Vlade o pitanjima sigurnosti opskrbe. U njihovom sastavu su stručnjaci ministarstva gospodarstva, Plinacroa, HERA-e, Podzemnog skladišta plina, Gradske plinare Zagreb, LNG terminala na Krku i energetskih kompanija te Agencije za ugljikovodike.

BOŽINOVIĆ: Spremni smo pružiti humanitarnu i tehničku pomoć u prihvatu izbjeglica!

Vlada je donijela i Odluku o nabavi i korištenju robe i usluga strateških robnih zaliha nastalih zbog ratnih djelovanja, prihvata i zbrinjavanja izbjeglica iz Ukrajine. Osnovana je radna skupina radi prihvata i zbrinjavanja izbjeglica iz Ukrajine

Kako bi sva nadležna tijela i institucije koordinirano djelovale u provođenju mjera i aktivnosti pružanja humanitarne pomoći, prihvata i zbrinjavanja stanovništva iz Ukrajine, Vlada je na sjednici osnovala Međuresornu radnu skupinu čijim će radom koordinirati MUP.

Odluka je donesena zbog velike humanitarne krize nastale napadom Rusije na Ukrajinu, a s obzirom na priljev izbjeglica u zemlje EU.

- Neke procjene govore o mogućnosti da skoro četiri milijuna ljudi prijeđe na teritorij EU kao izbjeglice. U tom kontekstu ne treba zaboraviti ni interno raseljene osobe, za koje se procjenjuje da mogu doseći brojku i do osam milijuna ljudi - istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović obrazlažući odluku o osnivanju Međuresorne radne skupine za provedbu aktivnosti prihvata i zbrinjavanja izbjeglog stanovništva iz Ukrajine.

Radi se o velikoj humanitarnoj krizi, istaknuo je Božinović, a u znak solidarnosti i podrške ukrajinskom narodu Vlada je spremna pružiti humanitarnu i tehničku pomoć u njihovom prihvatu.

BOŽINOVIĆ (2): Aktivirane sve sastavnice sustava domovinske sigurnosti

PPVRH Božinović izvijestio je da su od prvog dana agresije na Ukrajinu aktivirane sve sastavnice sustava domovinske sigurnosti, svatko u svom području nadležnosti, kako bi se osiguralo jedan sveobuhvatni pristup vezan i za prihvat izbjeglica, ali i za daljnje potrebe.

Od 25. veljače do jutros u 6.45 sati, naveo je, u Hrvatsku je ušlo 190 izbjeglica iz Ukrajine - 11 ih je u motelu „Plitvice“, a ostali će biti smješteni u privatnom aranžmanu.

Uspostavljeni su i prihvatni centri - uz motel „Plitvice“ pored Zagreba, i u Osijeku u sportskoj dvorani, a pripremi je i treći prihvatni centar u Varaždinskim Toplicama.

Legalizacija boravka i uključivanja na tržište rada

- Hrvatske institucije samostalno i u suradnji sa svojim europskim i euroatlantskim partnerima prate sveukupan razvoj situacije - naglasio je je Božinović te izvijestio o jučerašnjem izvanrednom sastanku ministara unutarnjih poslova država članica EU.

Na sastanku je postignut širok konsenzusa o aktiviranju uredbe o privremenoj zaštiti koja bi trebala biti usvojena u četvrtak, rekao je. Nada se da će ona osigurati ujednačen tretman državljanima Ukrajine u svim državama članicama EU i omogućiti im boravak i nakon isteka roka od 90 dana:

- Aktiviranjem direktive legalizirao bi se boravak ukrajinskih državljana na duže razdoblje i odmah omogućilo njihovo uključivanje na tržište rada.

Učinkovit nadzor vanjskih granica i sigurnost EU

Najavio je da će Europska komisija usvojiti i pripremiti smjernice za postupanje na vanjskim granicama kako bi se ujednačili pregledi na graničnim prijelazima te u uvjetima masovnog priljeva osiguravao učinkovit nadzor vanjskih granica i sigurnost EU.

- Jer, nije isključeno da se među izbjeglice infiltriraju i drugi državljani trećih zemalja koji u EU ne dolaze uvijek s najboljim namjerama.

Sve članice Unije pozvane su „na svojevrsnu budnost“ i zbog opasnosti od kibernetičkih napada, hibridnih prijetnji i dezinformacija, rekao je te istaknuo koordinirani pristup svih članica s obzirom na potencijalno moguć dolazak velikog broja izbjeglica iz Ukrajine na teritorij EU.

Istaknuo je da je do jučer 18 država članica EU, među njima i Hrvatska, pružilo humanitarnu i tehničku potporu Ukrajinu, a u sljedećem koraku će se, najavio je, razmotriti i pomoć Moldovi u koju je ušlo oko 50.000 Ukrajinaca:

- I za njihove potrebe ćemo odgovoriti zajedno s Komisijom, koja je već inicijalno odobrila humanitarnu pomoć od pet milijuna eura.

Vlada je na sjednici osnovala i Stalnu skupinu za primjenu i praćenje provedbe međunarodnih mjera ograničavanja te Ekspertnu radnu skupinu za koordinaciju i potporu pružanja zdravstvene zaštite izbjeglom stanovništvu Ukrajine.

MARIĆ: U proračunu je dovoljno novca za isplatu osiguranih depozita klijentima Sberbanke Hrvatska

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izvijestio je na sjednici da će Vlada pred europskih tijelima inzistirati da joj se da šansa za sanaciju Sberbanka Hrvatska, istaknuvši da, dođe li i do likvidacije te banke, u proračunu je dovoljno novca za isplatu osiguranih depozita njezinim klijentima:

- Inzistirat ćemo da se Hrvatskoj da šansa za mogućnost sanacije Sberbanka Hrvatska - rekao je Marić i podsjetio da je u Hrvatskoj uspješno provedeno sedam sanacija banaka, a zadnja je bila sanacija Jadranske banke.

Marić je ipak upozorio da je alternativni scenarij, koji može također biti aktualan, a to je likvidacija,. No, tada dolazi do aktivacije sustava osiguranja depozita odnosno štednje.

Izvijestio je da je u Sberbanku Hrvatska do izbijanja kriza bilo gotovo 70 tisuća deponenata, od kojih je velika većina u sustavu osiguranih štednih uloga, pri čemu je prag osiguranih depozita sto tisuća eura, a u iznimnim okolnostima 130 tisuća:

- Svi deponenti imaju svoje štedne uloge osigurane, a dođe li do likvidacije, Hrvatska agencija za osiguranje štednih uloga, odnosno proračun opće države, dovoljno je jak i sposoban za isplatu kompletno osigurane štedne uloge u roku sedam do deset dana. Ukupni iznos tih uloga je 3,82 milijarde kuna.

Poslovanje Fortenova grupe stabilno

Kazao je da kvaliteta bilance Sberbanka Hrvatska nije upitna, ali evidentno trpi pritisak, prije svega likvidnosni, zbog čega su Europska središnja banka i HNB reagirali te je proglašen dvodnevni moratorij nakon kojega će se odlučiti o sljedećem koraku, a do tada će hrvatski građani i poduzeća - klijenti Sberbanka Hrvatska moći raspolagati s iznosom do 7280 kuna dnevno.

Hrvatska je po njegovim riječima aktivna i u donošenju europskih odluka o isključenju ruskih banaka iz sustava SWIFT, iz kojega je trenutno isključena samo ruska središnja banka, ali, kako je rekao,  moguće proširenje te sankcije je pitanje sati.

Kada je riječ o Fortenova grupi, koja u vlasničkoj strukturi ima ruske banke, rekao je da je njezino poslovanje stabilno.

A A A