Vijesti
9. 7. 2022.

Uz LNG terminal i ulaganja kroz plan „RePower EU“, Hrvatska će postati energetsko čvorište za srednju Europu!

(VIDEO) PVRH Andrej Plenković sudjelovao je na 15. međunarodnom Dubrovnik Forumu. Poručio je da su ruskom invazijom na Ukrajinu bitno izmijenjene globalne okolnosti s pogubnim posljedicama te da je djelovanje na europskoj razini jedini pravi odgovor na krize. „S obzirom na to da je i sama bila izložena brutalnoj agresiji, Hrvatska najbolje razumije situaciju u kojoj se nalazi Ukrajina. Rusija je pažljivo birala trenutak za agresiju, ali pokazali smo da stojimo zajedno i da možemo dati zajednički odgovor. To je osobito važno sada, kada se suočavamo i s drugim preklapajućim krizama. Podržavamo napore na razini EU kako bismo pomogli našim građanima. To se osobito odnosi na cijene energenata i uopće njihovu dostupnost u trenutku kada se cijela EU pokušava odmaknuti od energenata iz Rusije. Hrvatska može pridonijeti kroz povećanje kapaciteta LNG terminala na Krku i ulaganja u plinovode i naftovode.

„Ovo su vrlo nesretne okolnosti za gospodarstvo, energetiku i krizu s hranom koja je u punom zamahu“ - kazao je u svom uvodnom izlaganju predsjednik Vlade i HDZ-a, podsjetivši da je kriza energenata stavila sve vlade u situaciju da moraju zajednički djelovati i intervenirati na nacionalnoj razini kako bismo bili sigurni da poslovni subjekti funkcioniraju, da industrija ima dovoljno izvora energije da bi proizvodila i radila te da domaćinstva mogu prebroditi ovo razdoblje.

Istaknuo je da su cijene određenih fosilnih goriva skočile na razine kojima dosad nismo bili svjedoci i da je zato Vlada donijela paket od 5 milijardi kuna kako bi pomogla domaćinstvima i poduzećima:

- Smanjili smo poreze, podržavamo poljoprivrednike i ribare te pomažemo starijoj populaciji. I to ćemo nastaviti. Čak smo i administrativno ograničili cijene goriva.

Ublažavanje rasta cijena struje i plina: na snagu stupa 5 milijardi kuna vrijedan paket mjera za zaštitu standarda hrvatskih građana!

Potpora Ukrajini

Govoreći o Ukrajini, podsjetio je i da je Hrvatska bila žrtva agresije i da se prije 30 godina također susretala s istom retorikom, negacijom nacionalnog identiteta i tzv. etiketom denacifikacije:

- Podržali smo Ukrajinu politički, diplomatski, ekonomski, financijski i vojno. Tako ćemo činiti i dalje s našim partnerima i saveznicima na Zapadu. Također, pružili smo utočište za više od 20.000 ukrajinskih izbjeglica. Na Europskom vijeću zajedno smo iskazali potporu toj zemlji za dobivanje statusa kandidata za EU. To je bila kruna naših napora prema Ukrajini.

Posjet Kijevu - državnički potez! Hrvatska najbolje razumije kroz što Ukrajina prolazi kao žrtva svirepe agresije

Kazao je da su mjere prema Rusiji bile su brze, jake i rigorozne:

- Radilo se o sankcijama koje su bile unilateralne, multilateralne ili europske, kao i međunarodni dokumenti koji su definirali što se događa. Živimo u vremenu kada je sukob tako vidljiv i opipljiv i veliku važnost u tome ima međunarodni poredak zasnovan na vladavini prava. Trebamo zadržati ono što radimo posljednjih 20 godina pojačavajući multilateralnost i osiguravajući suradnju, a ne konflikt u međunarodnim odnosima. Ovo je u suštini sukob između demokracija i autoritarnih režima i moramo znati da je to ključ onoga čemu trenutno svjedočimo.

Razlozi i posljedice ruske agresije

Poručio je da postoji više čimbenika koji upućuju na to zašto je Rusija napala Ukrajinu u točno određenom trenutku:

- Moramo reći da povlačenje iz Afganistana nije bilo baš dostojanstveno. U očima onih koji prate igre moći na međunarodnoj razini to je, bez svake sumnje, bio znak slabosti. Također, političke turbulencije i prioriteti među velikim silama bili su usmjereni na druga pitanja. SAD je bio više usredotočen na odnose s Kinom, a u Njemačkoj smo svjedočili kraju ere kancelarke Angele Merkel i formiranju nove koalicijske vlade, dok je Velika Britanije izlaskom iz EU-a promijenila svoj međunarodni položaj.

Upozorio je da zbog rata u Ukrajini već svjedočimo nestašici hrane u Africi, što će dovesti do daljnjeg slabljenja i destabilizacije ranjivih država:

- Posljedice će biti siromaštvo i glad te novi valovi migracija od kojih će mnogi voditi prema Europskoj uniji.

LNG terminal kao doprinos energetskoj sigurnosti

Kao europski odgovor na ovisnost o ruskim energentima i nastale poremećaje na globalnom energetskom tržištu, istaknuo je plan Europske komisije „REPowerEU“:

- Tu su važne strateške odluke da se postupno napuste fosilna goriva koja dolaze iz Rusije, priklanjanje opciji zajedničke nabave energenata i investiranje u energetsku infrastrukturu s funkcionirajućim interkonekcijama koje bi mogle brzo zamijeniti dosadašnji način dolaska fosilnih goriva u Europu.

300 milijardi € vrijedan plan „RePower EU“ uključuje ulaganja u proširenje LNG terminala & plinovoda i naftovoda u Hrvatskoj!

U tom je kontekstu Plenković podsjetio da je Hrvatska otvorila svoj prvi LNG terminal u siječnju 2021. te da namjerava povećati hrvatske kapacitete ukapljenog prirodnog plina s 2,9 na 6,1 milijardu prostornih metara:

- Potrebe hrvatske industrije i domaćinstava iznose 2,8 milijardi prostornih metara plina. Hrvatska stoga može pridonijeti i energetskoj sigurnosti naših susjeda; Slovenije, BiH, Mađarske i Austrije i svih ostalih koji žele koristiti LNG na Krku.

Povećat ćemo kapacitete LNG terminala s 2.9 na 6.1 milijardi kubnih metara plina - Hrvatska postaje energetsko čvorište za srednju Europu

Ispunjavanje strateških ciljeva & pomoć BiH

U svom govoru, Plenković je izrazio zadovoljstvo fromaliziranjem hrvatskih strateških ciljeva - ulaska u europodručje i Schengenski prostor.

GODINA ISPORUKE: Sve spremno za uvođenje eura, ispunjeni kriteriji za Schengen & najviši kreditni rejting u povijesti!

Istaknuo je i potporu službenog Zagreba zemljama u susjedstvu i njihovim europskim težnjama i ambicijama, a posebice BiH.

- Hrvatska je posebice predana pitanju jednakopravnosti sva tri konstitutivna naroda te da Hrvati, kao najmalobrojniji narod, ne budu ponovo žrtva izbornog inženjeringa. Naša Vlada to nastoji postići na kooperativan, a ne konfliktan način.

Problem položaja Hrvata u BiH uspjeli smo odgovornim angažmanom podići na najvišu europsku razinu

Niz bilateralnih sastanaka

Na marginama Foruma predsjednik Vlade i HDZ-a održao je tri bilateralna sastanka: s predstavnikom EU za dijalog Beograda i Prištine te druga regionalna pitanja Miroslavom Lajčakom, posebnim izaslanikom predsjednika Vlade Ujedinjene Kraljevine za Zapadni Balkan Sirom Stuartom Peachom i s potpredsjednicom Europske investicijske banke Teresom Czerwnskom.

A A A