Vijesti
30. 6. 2022.

Očekujemo nastavak izvrsnih rezultata turističke sezone, a od Nove godine uvođenje eura i pristupanje Schengenu!

(VIDEO) Andrej Plenković na 128. sjednici Vlade RH: Europsko vijeće potvrdilo je da će Hrvatska s početkom iduće godine ući u europodručje. Sada ostaju samo formalne odluke, a cijeli proces bit će dovršen 12. srpnja. Nakon toga, nastavljamo s logističkim pripremama za uvođenje eura. * Ispunjavamo sve uvjete i za pristupanje Schengenskom prostoru. Očekujemo da ćemo s 1. siječnja 2023. godine postati članicom obje dublje integracije EU. * Turistička sezona je u punom jeku. Od početka godine Hrvatska je ostvarila 24 milijuna noćenja, što je 94 posto u odnosu na rekordnu 2019. godinu. * Jasna i razumna politika Vlade u vezi članstva Finske i Švedske u NATO-u potvrdila se i jučer na summitu u Madridu, a drago nam je da je ujedno postala i politika predsjednika RH.

Otvarajući sjednicu, predsjednik Vlade RH i HDZ-a komentirao je, po običaju, aktualne teme.

Turistička sezona u punom jeku

Plenković se na početku svog uvodnog govora osvrnuo na turističku sezonu koja je već sada u punom jeku, izrazivši zadovoljstvo dosadašnjim brojkama:

- Od početka godine je u Hrvatskoj ostvareno 5,6 milijuna dolazaka i 24 milijuna noćenja i tim je brojkama, kada je riječ o dolascima, Hrvatska došla do 83 posto dolazaka u odnosu na rekordnu 2019. i 94 posto noćenja pa očekujemo jako dobre rezultati u ovoj sezoni.

Rekordna zaposlenost! A ako se nastavi dosadašnji sjajni trend, i turistička godina mogla bi biti - povijesna!

Hrvatska spremna za euro…

Predsjednik Vlade RH i HDZ-a izvjestio je o brojnim aktivnostima prilikom boravka u Bruxellesu najprije na sastanku Europskoga vijeća, pa sastanka na vrhu EU Zapadni Balkan, do sastanka na vrhu članica europodručja:

- Europsko vijeće potvrdilo je da će Hrvatska postati država članica europodručja s 1. siječnja 2023., što je bio i strateški cilj u Programu Vlade pa nam sad predstoji logistička priprema za zamjenu kune eurom.

Europsko vijeće, najviše političko tijelo EU-a, podržalo ulazak Hrvatske u eurozonu!

... i Schengen

Također, cilj je do 1. siječnja 2023. ući u Schengenski prostor pa je tako Europsko vijeće Europskom parlamentu uputilo prijedlog odluke u kojem se navodi da Hrvatska ispunjava sve kriterije za ulazak u Schengenski prostor:  

- Ulazak u Schengen naš je drugi cilj dublje hrvatske integracije u Europsku uniju. Još jednom naglašavam da smo u potpunosti spremni za kontrolu vanjske granice, istaknuo je Plenković.

Neupitno je naše članstvo u europodručju - najesen finalna odluka o ulasku Hrvatske i u Schengen!

U tom je kontekstu podsjetio da se sutra obilježava deveta obljetnica hrvatskoga članstva u Europskoj uniji:

- To su velika i strateška postignuća koja ne dolaze sama od sebe nego na temelju ispunjenih reformi, donesenih zakona, i puno političkog i diplomatskog angažmana.

Jedno za drugim, nižu se postignuća naše Vlade. Na dobrobit hrvatskih građana nastavljamo ispunjavati zacrtane ciljeve!

Europsko vijeće spremno dati kandidacijski status BiH

Od ostalih važnih odluka sa sastanka Europskoga vijeća istaknuo je kandidatski status koji su dobile Ukrajina i Moldavija, što je ocijenio važnom političkom porukom:

Po prvi puta, i to na hrvatsku inicijativu, u Zaključke je uvrštena formulacija koja govori o tome da je Europsko vijeće spremno kandidatski status dati i Bosni i Hercegovini i to na način da ispuni reforme koje su zadane još 2019., a one najbitnije tiču se ustavne reforme i reforme izbornoga zakona koje će riješiti pitanje ravnopravnosti Hrvata kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda.

Europsko vijeće u svojim Zaključcima prvi put izražava spremnost da dodijeli BiH status EU kandidata & traži hitnu provedbu izborne reforme

700 milijuna bespovratnih eura

Predsjednik Vlade RH i HDZ-a podsjetio je na nedavni boravak u Zagrebu potpredsjednice Europske komisije, Dubravke Šuice koja mu je uručila prvu ratu od 700 milijuna eura u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.  

- Ova bespovratna sredstava namjenjena su za provedbu projekata, a dobili smo ih na temelju dosad uspješno ispunjenih reformi u raznim područjima. Do kraja prosinca očekujemo isplatu nove rate od dodatnih 700 milijuna eura.

Hrvatska iz Europske unije primila dosad najveći pojedinačni iznos bespovratnih sredstava - 700 milijuna eura!

Najbolji kreditni rejting u povijesti

Sva naša postignuća nisu prošla nezapaženo ni kod vodećih svjetskih agencija za kreditni rejting:

- Jedna od triju vodećih – Moody's – najavila je da će podići hrvatski kreditni rejting za čak dvije stepenice. Time ćemo imati najbolji kreditni rejting istodobno ikada po sve tri svjetske agencije za kreditni rejting u investicijskoj razini. Ovime šaljemo poruku pouzdanosti financijskim tržištima, investitorima, parterima i svima koji promatraju koji je smjer hrvatske u političkom, ekonomskom i financijskom smislu.

Najava Moody'sa o podizanju kreditnog rejtinga Hrvatske za čak dvije razine potvrđuje važnost ulaska u eurozonu!

Procesuiranje ratnih zločina

Premijer Plenković osvrnuo se i na uhićenje Jovana Cvetića na temelju Europskog uhidbenog naloga kojeg je raspisala Hrvatska za ratne zločine protiv civilnog stanovništva koji su se dogodili u Humu i Voćinu 1991.:

- Ovaj slučaj pokazuje da Hrvatska i njene institucije vode računa o procesuiranju ratnih zločina i provođenju pravdi svih onih koji su počinili strašne zločine u Domovinskom ratu.

Razumna politika u vezi članstva Finske i Švedske u NATO-u

Plenković je također izvijestio kako je na summitu NATO-a u Madridu odlučeno da se Finska i Švedska pozovu u članstvo NATO-a, podržala je to i Hrvatska:

- Mi kao Vlada Republike Hrvatske danas ćemo usvojiti odluke za sklapanje protokola u vezi Finske i Švedske i to znači da se cijela naša konzistentna, jasna, razumna, racionalna i odgovorna politika u vezi članstva Finske i Švedske u NATO-u potvrdila i jučer na summitu.

Treba nam golema metla, bager, za sve smeće koje Milanović baca na ugled Hrvatske & za svu štetu koju nanosi Hrvatima u BiH!

Istaknuo je na kraju da Finska i Švedska napuštaju svoju višedesetljetnu politiku neutralnosti, ali ne iz nekakvog hira, nego iz straha za vlastitu sigurnost nakon brutalne ruske agresije na Ukrajinu:

- Švedska i Finska idu pod kišobran kolektivne sigurnosti Sjevernoatlantskog saveza, a mi ih kao dvije članice Europske unije podržavamo.

Cijenimo snažnu potporu Finske članstvu RH u eurozoni i Schengenu & poštujemo i podržavamo njenu želju da uđe u NATO

A A A