Potpisan Sporazum o partnerstvu s Europskom komisijom - 9 milijardi € bespovratnih EU sredstava za razvoj Lijepe Naše!
(VIDEO) PVRH Andrej Plenković: Ovaj golemi novac predstavlja čak 17% našega nacionalnog BDP-a. Skupa s ostalim izvorima financiranja, RH u idućem desetljeću iz Europske unije ima na raspolaganju nezapamćenih 25 milijardi eura za daljnji razvoj i nastavak gospodarskog rasta. Kohezijska politika pridonosi smanjenju razlika u razvijenosti između članica EU-a i oslikava ključno europsko načelo - solidarnost. Želimo uloviti korak s državama koje su puno prije nas dobile mogućnost korištenja EU proračuna, a uz ova izdašna sredstva za koja smo se izborili i svi hrvatski krajevi imati će jednake razvojne šanse!
Na posebnoj, tematskoj sjednici Vlade RH povjerenica Europske komisije za koheziju i reforme Elisa Ferreira te ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Nataša Tramišak potpisale su Sporazum o partnerstvu između Europske komisije i RH, koji Hrvatskoj omogućuje korištenje bespovratnih devet milijardi eura iz fondova EU-a radi promicanja gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije svojih regija te zelene i digitalne tranzicije.
_(1).jpg)
Očekuje se da će ta ulaganja pomoći u smanjenju regionalnih gospodarskih razlika i poboljšanju vještina, osposobljavanja i mogućnosti zapošljavanja. EU sredstvima poticat će i razvoj konkurentnog i inovativnog hrvatskog gospodarstva, usmjerenog na izvoz.
Velike koristi članstva u EU-u
Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković u uvodnom je dijelu sjednice, uz srdačnu dobrodošlicu povjerenici Ferreiri, zahvalio svim dionicima koji su radili na tome partnerskom sporazumu - koji predstavlja pravni okvir za korištenje sredstava iz proračuna Europske unije (iz Višegodišnjeg financijskog okvira 2021-2027).
Govoreći o strukturi korištenja sredstava nabrojao je: 5.2 milijardi eura kroz Program „Konkurentnost i kohezija“, 1.569 milijardi eura kroz Integrirani teritorijalni program, 243.7 milijuna eura kroz Program za ribarstvo i akvakulturu te 1.933 milijardi eura kroz Program „Učinkoviti ljudski potencijali“.
Podsjetio da kohezijska politika pridonosi smanjenju razlika u razvijenosti između država članica i oslikava ona temeljna načela zbog kojih postoji europski projekt i europska suradnja, a to su solidarnost i razvoj.
Hrvatska dobiva najviše EU sredstava
Kazao je da vrijednost Sporazuma od devet milijardi eura predstavlja 17 posto našeg BDP-a te da je Hrvatska članica EU-a koja proporcionalno i u apsolutnom iznosu dobiva najviše sredstava iz Višegodišnjeg financijskog okvira i iz Instrumenta „EU sljedeće generacije“:
- Kad se tome pridodaju i različiti drugi izvori financiranja, kao i onaj dio Instrumenta „EU sljedeće generacije“ koji podrazumijeva vrlo povoljne zajmove, onda na raspolaganju imamo 25 milijardi eura za razvoj te za provođenje naše Nacionalne razvojne strategije u ovome ključnom desetljeću snažnog gospodarskog razvoja Hrvatske i lovljenja koraka s razvijenijim članicama, koje su u Europskoj uniji dulje i objektivno su imale i lakše okolnosti od nas.
Ravnomjerni razvoj, istaknuo je Plenković, jedna je od glavnih sastavnica politike hrvatske Vlade pri čemu je ključno da svi dijelovi Hrvatske imaju jednake razvojne šanse.
Desetljeće gospodarskog & socijalnog napretka
Premijer Plenković je poručio i da će sve to utjecati na investicije i opću sliku Hrvatske kao destinacije za ulaganje, izrazivši uvjerenje da će ovih deset godina razvoja koje su pred nama značajno promijeniti Hrvatsku i uvjete života u njoj:
- Sve se to događa nekoliko mjeseci uoči pristupanja Hrvatske u europodručje i Schengenski prostor, u vremenu kad smo započeli pregovore o članstvu u OECD-u, u trenucima kad smo izdašnim paketom mjera omogućili da naši sugrađani budu mirni pred jesen i zimu kad je riječ o energetskoj krizi. Bit ćemo 13. zemlja članica EU-a koja će popisati ovaj partnerski sporazum.
Predsjednik Vlade i HDZ-a zaključio je da Hrvatska na raspolaganju ima izrazito izdašna sredstva na temelju kojih će u narednim godinama realizirati i mnoge druge zadane ciljeve:
- Osigurat ćemo dostupnost vode za piće kroz sustave javne vodoopskrbe za oko 98% stanovnika, do 2029. smanjit ćemo količine odloženog otpada za 40% te do 2030. osigurati da 96% djece starije od tri godine ima mjesto u vrtićima.
Pametna, konkurentna i zelena Hrvatska
Povjerenica Elisa Ferreira ocijenila je da je sporazum EK-a i Hrvatske puno više od samoga novca:
- On predstavlja ono što Hrvatska želi biti. Ovaj sporazum ima tri ambicije: prva je rad na stvaranju pametne i konkurentnije Hrvatske s diversifikacijom gospodarstva i njegovom digitalizacijom, pri čemu valja proširiti ekonomsku bazu i izvan turizma; druga je Hrvatsku učiniti „zelenijom“ i usmjeriti je prema „net zero“ ekonomiji; a treća je poduprijeti hrvatsko društvo i stanovništvo tako da bude zapošljivije, s konkurentnim vještinama i sposobnostima.
Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Nataša Tramišak kazala je da sporazum otvara brojne mogućnosti za transformaciju društva te je prilika za jačanje hrvatskih regija. Najavila je ulaganja u Liku, Gorski kotar, Dalmaciju, Baniju, Slavoniju, sjevernu Hrvatsku…
- Prvi natječaji raspisat će se do kraja ove godine, a prijave će krenuti s početkom one iduće godine, i zbog prilagodbe ulasku Hrvatske u europodručje. Sredstva iz nove omotnice moći će se koristiti do 2030. godine.
INOVACIJE, DIGITALIZACIJA, ZAPOŠLJAVANJE, PROMET, ZDRAVSTVO, ODGOJ I OBRAZOVANJE…
Povlačenje kohezijskih sredstava temelji se na četiri programa, od kojeg su dva na upravljanju u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU-a - program Konkurentnost i kohezija (PKK), vrijedan 5.2 milijarde eura te Integrirani teritorijalni program (ITP), „težak“ 1.57 milijardi eura.
Tu je još i program Učinkoviti ljudski potencijali, za korištenje Europskog socijalnog fonda, vrijedan gotovo dvije milijarde eura, koji je u nadležnosti Ministarstva rada i mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, te program za ribarstvo i akvakulturu, kojim upravlja Ministarstvo poljoprivrede, a vrijednost mu je 244 milijuna eura.
Program „Konkurentnost i kohezija“ ima šest prioriteta, a cilj prvog prioriteta, vrijednosti 1.2 milijarde eura, jest jačanje gospodarstva ulaganjem u istraživanje i inovacije. Drugi prioritet, „težak“ 51.8 milijuna eura, proklamira jačanje digitalne povezivosti, što podrazumijeva nastavak ulaganja u širokopojasne agregacijske mreže.
Obnovljivi izvori energije & prilagodba na klimatske promjene
Trećim prioritetom, od 2.1 milijardu eura, poticat će se energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije, prilagodba na klimatske promjene, zaštita okoliša i održivost resursa. Četvrti prioritet, vrijednosti 213.4 milijuna eura, obuhvaća razvoj održive intermodalne urbane mobilnosti, kao dio prijelaza na niskougljično gospodarstvo.
Peti prioritet, „težak“ 1.01 milijardu eura, zagovara razvoj održive, pametne i sigurne mobilnosti, pa tako podrazumijeva i ulaganja u razvoj Transeuropske transportne mreže (TEN-T) u području cesta i željeznica.
Naposljetku, šesti prioritet, iznosa 648.4 milijuna eura, zagovara ulaganja u jačanje zdravstvenog sustava, promicanje socijalnog uključivanja, obrazovanja i cjeloživotnog učenja.
Ciljevi ulaganja su razni - od toga da se do 2030. godine osigura da 96 posto djece starije od tri godine ima mjesto u dječjem vrtiću, više od 1.660 novih mjesta u studentskim domovima, više od 4.300 korisnika socijalnih ustanova u novim ili moderniziranim kapacitetima, a između ostalog proklamira i ulaganja u veteranske centre.
Ravnomjerni regionalni razvoj
Kada je riječ o Integriranom teritorijalnom programu (ITP), on ima četiri prioriteta.
Prvi proklamira industrijsku tranziciju hrvatskih regija, vrijednosti 554.8 milijuna eura, a između ostalog podržava inovacijske klastere, strateška partnerstva za inovacije, kao i ulaganja u rast i razvoj start-upova te malih i srednjih poduzeća. Pritom, za Panonsku Hrvatsku je planirano 200 milijuna eura, Jadransku Hrvatsku 140 milijuna eura, a Sjevernu Hrvatsku 100 milijuna eura.
Drugi prioritet naziva „jačanje zelenog, čistog, pametnog, i održivog gradskog prometa u okviru integriranog teritorijalnog ulaganja u gradovima“, vrijedan je 146.6 milijuna eura, dok treći prioritet, „težak“ 683.8 milijuna eura, podrazumijeva razvoj urbanih područja kao pokretača regionalnog razvoja i rasta.
U okviru Integriranog teritorijalnog programa, posebno se izdvaja ITU mehanizam, vrijedan 681.3 milijuna eura, čije se financiranje u najvećem dijelu, od 509.7 milijuna eura, planira u okviru trećeg prioriteta. Njime se proklamira ulaganje 22 hrvatska grada, koji su podijeljeni u tri kategorije - središta urbanih aglomeracija, što uključuje četiri najveća hrvatska grada, zatim tu je 10 gradova koji su središta većih urbanih područja, te osam gradova koji su središta manjih urbanih područja, a sjedišta su županija.
Ulaganje u otoke & „pravedna tranzicija“
Moguća su ulaganja, primjerice, u turizam, zelenu infrastrukturu, poput parkova, kulturnu baštinu, poduzetničke inkubatore, energetsku učinkovitost, čisti i pametni gradski promet. Iz trećeg prioriteta 3. u novoj financijskoj perspektivi 150 milijuna eura će biti usmjereno za ulaganje u otoke, što uključuje ulaganja u plavu i zelenu infrastrukturu, prirodnu i kulturnu baštinu, prelazak na čistu energiju, kao i nadzor i smanjenje rizika od katastrofa.
Naposljetku, tu je i četvrti prioritet, naziva „pravedna tranzicija“, vrijedan 178.7 milijuna eura, koji proklamira energetsku tranziciju, ulaganja u zelenu i digitalnu ekonomiju te u ljudski kapital.