Želimo da Hrvatska postane europsko energetsko čvorište! Zašto ne bismo dostavljali plin i Bavarskoj?
PVRH Andrej Plenković u razgovoru za njemački časopis Focus: Kancelar Olaf Scholz iskazao je interes za povećanje kapaciteta LNG terminala na Krku. * Hrvatska je spremna i za euro i za Schengen. Čvrsto štiteći granicu, svjesno smo se odlučili protiv bodljikave žice ili zidova jer bi nas oni odvajali i od Hrvata u BiH, a kao članica eurozone bit ćemo bolje zaštićeni u globalnim krizama. * Srbija se mora opredijeliti, ne može se sjediti na dvije stolice - s jedne strane glumiti good guya pred EU-om, a s druge produbljivati veze s Rusijom. * Nevjerojatna hrabrost ukrajinskog naroda zaslužuje našu podršku. Nikada nisam vidio tako veliku solidarnost kao sada prema Ukrajini.
„Hrvatska na otoku Krku ima LNG terminal koji već sad može opslužiti 50 brodova godišnje, a planira uz podršku Europske unije i SAD-a proširiti njegove kapacitete“ - poručio je premijer predsjednik Vlade RH i HDZ-a u intervjuu koji je dao za njemački Focus u povodu svog sudjelovanja na summitu Berlinskog procesa.
Plinovod preko Ljubljane i Salzburga
„Rado bismo napravili plinovod preko Ljubljane i Salzburga sve do Bavarske. Iz Bavarske nam stižu turisti, zašto se iz Hrvatske ne bi uskoro slao plin Bavarskoj?“ - kazao je Andrej Plenković:
- Kancelar Olaf Scholz iskazao je interes za proširenje LNG terminala kod Omišlja. Nastavit ćemo razgovore sa Saveznom Republikom Njemačkom i ostalim zainteresiranim partnerima. Želimo da Hrvatska postane europsko energetsko čvorište!
Čvrsta i zakonita zaštita granice
Odgovarajući na pitanje o ulasku u Schengenski prostor, hrvatski premijer odbacio je tezu kako bi na granicama moglo biti tzv. pushbackova, odnosno brutalnog vraćanja migranata:
- Naše granične policajce obučavamo u skladu s nacionalnim i europskim pravom. Ispitali smo pojedine incidente koji nisu bili u skladu s time.
Istaknuo je da Hrvatska ima 6.000 policijskih službenika na više od 1.300 kilometara dugoj granici s BiH, Srbijom i Crnom Gorom:
- Svjesno smo se odlučili protiv graničnih prepreka, bodljikave žice ili zidova jer bi oni odvajali i Hrvate od Hrvata. Umjesto toga, policije surađuju u uskoj koordinaciji jedne s drugima. I velika se europska sredstva usmjeravaju u nadzorne sposobnosti.
Zapadni Balkan nema kamo nego u EU
U razgovoru je rekao i kako bi EU trebala ubrzati proces integracije zapadnog Balkana:
- Što više EU oklijeva, to više prostora prepušta Kini, Rusiji ili Turskoj. Unija mora razumjeti da se tu ne radi samo o njenom proširenju, nego i o teritoriju europskog kontinenta. Države zapadnog Balkana okružene su članicama EU-a, one ne mogu nigdje drugdje.
Napomenuo je, međutim, da se Srbija mora opredijeliti:
- Ne može se sjediti na dvije stolice, s jedne strane glumiti good guya pred EU-om, a s druge produbljivati veze s Rusijom. To je nevjerodostojno, Srbiji je sada vrijeme za donošenje odluka.
EU složna u potpori Ukrajini
Predsjednik Plenković ne smatra da je Ukrajina prebrzo dobila status kandidata za EU, a ni da je to nepravedno prema drugim državama koje su dugo na čekanju:
- Ukrajinski narod proživljava nezamislive patnje, njegova nevjerojatna hrabrost zaslužuje našu podršku. Proći će još dosta vremena do ulaska u EU. Kada se zemlji ponudio status kandidatkinje, radilo se o slanju političke poruke u kritičnom trenutku.
Kazao je i da je Europska unija vrlo složna kad je u Ukrajina u pitanju:
- Nikada nisam vidio tako veliku solidarnost kao sada. Ako se sjetim Hrvatske početkom 90-ih prošlog stoljeća, imali smo sankcije i oružje morali nabavljati ilegalno. Postoji nekoliko nijansi, ali u osnovi EU je vrlo složna.
Euro u pravom trenutku
Plenković je naglasio da Hrvatska, unatoč visokoj inflaciji u EU-u, uvodi euro u pravom trenutku:
- Inflacija će u RH u ovoj godini iznositi 10.2 ili 10.3 posto, što je više-manje kao i u Njemačkoj. No ona nema veze s prelaskom s kune na euro, nego ima s ruskom agresijom na Ukrajinu, koja je prouzročila krize s opskrbom hrane i energetikom.
Dodao je da je Hrvatska smanjila javni dug, da je dobila najbolje ocjene kreditnih agencija te da je u stanju logistički i tehnički zamijeniti kunu eurom:
- Naše je njezino gospodarstvo stabilno i s procjenom rasta od oko 6 posto ove godine. 75 posto svih štednji i depozita u Hrvatskoj već je oročeno u eurima, polovina kredita se izdaje u eurima, polovina trgovine se odvija s članicama europodručja i dvije trećine turista u Hrvatskoj dolazi iz zemalja europodručja. Uvođenje eura je, dakle, prirodni korak.
"Kao članica eurozone bit ćemo bolje zaštićeni u globalnim krizama, i Europska središnja banka stajat će iza nas" - zaključio je predsjednik Vlade RH i HDZ-a Andrej Plenković.
